Srpsko narodno veće Hrvatske dodelilo je nagradu za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa predsednicima Hrvatske i Srbije Ivi Josipoviću i Borisu Tadiću.
Nagrada "Svetozar Pribičević" dodeljena je danas na tradicionalnom božićnom prijemu SNV u Zagrebu na kojem je bio hrvatski državni vrh, uključujući i predsednika Josipovića.
Organizatori su, međutim, rekli da je dogovoreno da će obojici predsednika nagrada biti uručena prilikom prve posete srpskog predsednika Hrvatskoj.
Nagradu "Nikola Tesla" za razvoj srpskih institucija dobili su dosadašnji vicepremijer Slobodan Uzelac koji je više godina bio i predsjednik SKD "Prosvete" i posthumno Miloš Vojnović, jedan od osnivača i predsednik Zajedničkog veća opština, srpske manjinske samouprave u istočnoj Hrvatskoj.
Nagradu "Diana Budisavljević" nazvanu po ženi koja je 1942. od smrti u ustaškim logorima spasla na hiljade srpske dece s Kozare, a koja se dodeljuje za humanizam, posthumno je dobila riječka aktivistkinja Darinka Janjanin koja je niz godina bila aktivna u srpskim organizacijama i manjinskoj samoupravi i koja je beskompromisno branila ljudska prava i slobode kao članica Programskog saveta Hrvatske televizije.
Na prijemu u Novinarskom domu dodeljena je, između ostalog, i nagrada za antifašizam "Gojko Nikoliš" koju dele bivši partizanski rukovodioci Josip Boljkovac i Rade Bulat.
Boljkovac koji je i prvi ministar policije u nezavisnoj Hrvatskoj, nedavno je bio pod istragom i uhapšen zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad civilima u maju 1945. na karlovačkom području.
Zbog dodele ove nagrade ispred Novinarskog doma protestovalo je nekoliko članova Hrvatske čiste stranke prava.
Oni su nosili transparent na kojem je uz slike Boljkovca i Bulata, pisalo i "Gde ste glavni državni tužioče Mladenu Bajiću".
Predsednik desničarske, vanparlamentarne Hrvatske stranke prava (HSP) Danijel Srb ocenio je danas da je dodela nagrada Boljkovcu i Bulatu na proslavi pravoslavnog Božića politička provokacija kojoj nije cilj poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa.
Srb je na konferenciji za novinare rekao da su takve odluke "provokacija hrvatske političke javnosti".
"Ja sam antifašista od 1941. godine i dobio sam je za učešće u NOB, odnosno na strani antifašističkih pobedničkih sila", rekao je Boljkovac za Tanjug i podsetio da je Bulat kao Srbin ratovao u hrvatskom krajevima, a on kao Hrvat u srpskim.
"Ne znam ko demonstrira, ali to su ostaci mračnih sila prošlosti, a šta bi drugo bili", rekao je Boljkovac.
Na prijemu SNV bili su, pored Josipovića, i premijer Zoran Milanović, predsednik Sabora Boris Šprem, ministri u vladi Hrvatske, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, kao i direktor srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu protojerej stavrofor Slobodan Lalić.
Prijemu je prisustvovala većina ministara nove vlade, kao i zvaničnici po ministarstvima, predstavnici srpske manjinske samouprave, srpskih organizacija i nevladinih organizacija, ali i brojne ličnosti iz javnog života zemlje.
Uz ambasadora Srbije u Hrvatskoj Stanimira Vukićevića, prijemu je prisustvovala i državni sekretar u ministarstvu rada Snežana Lakićević, dok je iz Republike Srpske došao predsednik Skupštine Igor Radojčić.
Prijemu nisu prisustvovali predstavnici sadašnje opozicione stranke HDZ.
Milanović je rekao novinarima posle prijema da dalji razgovor o sudbini hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid zavisi od zahteva koje Hrvatska postavlja, a Josipović da bi bilo bolje da se međusobne tužbe za genocid povuku i da o tome treba doneti odgovornu odluku.Organizatori su, međutim, rekli da je dogovoreno da će obojici predsednika nagrada biti uručena prilikom prve posete srpskog predsednika Hrvatskoj.
Nagradu "Nikola Tesla" za razvoj srpskih institucija dobili su dosadašnji vicepremijer Slobodan Uzelac koji je više godina bio i predsjednik SKD "Prosvete" i posthumno Miloš Vojnović, jedan od osnivača i predsednik Zajedničkog veća opština, srpske manjinske samouprave u istočnoj Hrvatskoj.
Nagradu "Diana Budisavljević" nazvanu po ženi koja je 1942. od smrti u ustaškim logorima spasla na hiljade srpske dece s Kozare, a koja se dodeljuje za humanizam, posthumno je dobila riječka aktivistkinja Darinka Janjanin koja je niz godina bila aktivna u srpskim organizacijama i manjinskoj samoupravi i koja je beskompromisno branila ljudska prava i slobode kao članica Programskog saveta Hrvatske televizije.
Na prijemu u Novinarskom domu dodeljena je, između ostalog, i nagrada za antifašizam "Gojko Nikoliš" koju dele bivši partizanski rukovodioci Josip Boljkovac i Rade Bulat.
Boljkovac koji je i prvi ministar policije u nezavisnoj Hrvatskoj, nedavno je bio pod istragom i uhapšen zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad civilima u maju 1945. na karlovačkom području.
Zbog dodele ove nagrade ispred Novinarskog doma protestovalo je nekoliko članova Hrvatske čiste stranke prava.
Oni su nosili transparent na kojem je uz slike Boljkovca i Bulata, pisalo i "Gde ste glavni državni tužioče Mladenu Bajiću".
Predsednik desničarske, vanparlamentarne Hrvatske stranke prava (HSP) Danijel Srb ocenio je danas da je dodela nagrada Boljkovcu i Bulatu na proslavi pravoslavnog Božića politička provokacija kojoj nije cilj poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa.
Srb je na konferenciji za novinare rekao da su takve odluke "provokacija hrvatske političke javnosti".
"Ja sam antifašista od 1941. godine i dobio sam je za učešće u NOB, odnosno na strani antifašističkih pobedničkih sila", rekao je Boljkovac za Tanjug i podsetio da je Bulat kao Srbin ratovao u hrvatskom krajevima, a on kao Hrvat u srpskim.
"Ne znam ko demonstrira, ali to su ostaci mračnih sila prošlosti, a šta bi drugo bili", rekao je Boljkovac.
Na prijemu SNV bili su, pored Josipovića, i premijer Zoran Milanović, predsednik Sabora Boris Šprem, ministri u vladi Hrvatske, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, kao i direktor srpske pravoslavne gimnazije u Zagrebu protojerej stavrofor Slobodan Lalić.
Prijemu je prisustvovala većina ministara nove vlade, kao i zvaničnici po ministarstvima, predstavnici srpske manjinske samouprave, srpskih organizacija i nevladinih organizacija, ali i brojne ličnosti iz javnog života zemlje.
Uz ambasadora Srbije u Hrvatskoj Stanimira Vukićevića, prijemu je prisustvovala i državni sekretar u ministarstvu rada Snežana Lakićević, dok je iz Republike Srpske došao predsednik Skupštine Igor Radojčić.
Prijemu nisu prisustvovali predstavnici sadašnje opozicione stranke HDZ.
"Tužba je podneta 1999, osam godina nakon počinjenih zločina, a tu su i neki zahtevi koja Hrvatska postavlja. O ispunjenju tih zahteva od strane naših današnjih partnera u Beogradu zavisi svaki dalji razgovor o sudbini tužbe", rekao je Milanović.
Milanović je odnose dve zemlje je ocenio kao solidne, ali s velikim prostorom za napredak.
"Bio je rat, bili smo napadnuti. Danas je Srbija prostor gde se govori sličnim, međusobno razumljivim jezikom i gde postoji značajan prostor za hrvatske kompanije. To su naši interesi, bez velike patetike", rekao je Milanović i naglasio da dve zemlje treba da budu "dobri susedi i partneri i ako to postignemo, to je velika stvar".
"Moramo graditi zajedničko građansko društvo", istakao je u govoru na prijemu SNV-a Milanović, rekavši da je za doprinos takvoj politici koja vodi prema zajedničkom evropskom cilju svako dobrodošao.
"Mi moramo razgovarati, a ne mudrovati i stvari o kojim se raspravlja ne lomiti preko kolena", rekao je novi hrvatski premijer i dodao da je zadatak vlade kojoj je na čelu stvaranje države u kojoj se niko ne plaši.
"Tolerancija je pregruba reč da bi se koristila za odnos između Srba i Hrvata jer to podrazumeva otpornost na nešto sa strane, ali ni reč suživot nije dovoljno dobra, jer je pojam život ono čemu treba težiti", rekao je i dodao da bi voleo da zaživi Teslina rečenica "Ponosan sam srpskim rodom i hrvatskom domovinom".
Hrvatski predsednik je istakao da je "Hrvatska išla u tužbu kad su odnosi dve zemlje bili gotovo na nuli", a okolnosti su danas drugačije, zbog čega je "bitno da prvo procenimo da li možemo uspeti u sporu i da procenimo da li možemo lakše i bolje ostvariti naše interese tužbom ili bez tužbe i da onda donesemo odgovornu odluku".
On je naglasio da je važno da se u javnosti ne pothranjuju očekivanja od tužbe koja nisu realna, pre svega o naknadi šteta.
"Često se govori o šteti iako ona ne može biti predmet postupka, ali to treba rešavati na druge načine, pa je nešto i dogovoreno", rekao je Josipović.
Na pitanje da li tužbe opterećuju odnose i da li bi bilo bolje da se povuku, hrvatski predsednik je odgovorio potvrdno ističući da to pitanje nije od odlučujućeg značaja, već ima simboličku vrednost.
Na pitanje kako komentariše tužbu kao jedan od njenih autora, on je odgovorio da je tužba napisana najbolje moguće, da je "dokazan veliki broj zločina i ponuđeni dokazi za to", ali da sudu treba ostaviti odluku "da li su ti zločini takvi da je to genocid".
Govoreći o odnosima sa Srbijom, Josipović je ocenio da je prošle dve-tri godine ostvaren značajan pomak nabolje, iako ima mnogo važnih otvorenih pitanja, pre svega nestalih lica, i Srba i Hrvata, za čije se sudbine ne zna.
"Pitanje granice, pitanje kulturnih dobara, pitanje sukcesije, to su sve ozbiljna pitanja, a kada su ljudi dobre volje mogu se naći kompromis i rešenja koja su prihvatljiva za obe strane", rekao je Josipović i naglasio da vlade dve zemlje moraju izneti glavni deo tog posla.
"Hrvatska danas ne bi bila ono što jeste da nije bilo doprinosa Srba u svim područjima njenog razvoja", rekao je Josipović.
Podsetivši na izjavu Nikole Tesle datu uoči Drugog svetskog rata da bi "mržnja kad bi se pretvorila u električnu energiju, osvetlila sve naše gradove i sela", Josipović je rekao da mržnja ne sme biti pogonsko gorivo već to mora biti poštovanje, razumevanje i građenje zajedničke budućnosti.
Ukazujući na srpski doprinos istoriji i sadašnjosti Hrvatske, Josipović je naglasio da se on može videti šetnjom ulicama, čitanjem knjiga i zborki pesama ili šetnjom arkadama na centralnom groblju Mirogoj gde su sahranjeni istaknuti umovi oba naroda.
Predsednik SNV Milorad Pupovac ocenio je da su se stekli uslovi za novi iskorak u hrvatsko-srpskim odnosima jer je Hrvatska postigla svoj cilj u vezi s evropskim integracijama i zbog toga što su "promene na izborima stvorile pretpostavke da se političke razlike iz prošlih godinu dana više ne pojavljuju kao prepreka za unapređenje odnosa".
"Tužbe su rezultat starih politika koje su se na taj način htele ukopati da ne odu u prošlost, a njih treba razgovorima i rešenjima učiniti nepotrebnim", smatra Pupovac ističući da ta rešenja moraju biti u određivanju sudbine nestalih, kako Hrvata tako i Srba.
"Ta rešenja moraju biti utvrđena u pravilima i sporazumu o suđenjima za ratne zločine, ali i u sferi povratka kulturnog blaga - gde je otuđeno i koje se treba vratiti", rekao je predsednik SNV novinarima u Zagrebu.
Prema rečima Pupovca, ova je godine slična 1990. i 2000. kad su učinjene političke promene, ali u 2012. godinu "ulazimo s mnogo manje energije, vere i očekivanja jer smo energiju potrošili u 20 godina, a mnogo smo puta bili iznevereni, pogotovo kad smo imali nerealna očekivanja".
"Ni nakon 22 godine nismo se oslobodili straha i mržnje, ljudi još ne mogu reći šta su, a mnogi potiču podele i koriste govor mržnje. Zbog toga bi danas trebalo govoriti o onima koji se plaše, onima koji promovišu podele i koriste govor mržnje, ali i o onih nekoliko desetina hiljada koji još žive u izbeglištvu bez rešenih elementarnih prava", rekao je Pupovac.
(agencije/MONDO)
