Ugledni američki spoljnopolitički časopis svrstao je Crnu Goru u "mafijaške države" - zajedno sa Bugarskom, Ukrajinom, Gvinejom Bisao i Venecuelom, gde su kriminalci integralni deo vlasti.
U analizi "Forin afers", pišu danas podgoričke "Vijesti", ocenjuje se da je izbijanje globalne ekonomske krize bilo prava blagodet za transnacionalne kriminalce i da su, zahvaljujući slaboj ekonomiji, kriminalne organizacije bogate kešom kupovale posrnule, ali potencijalno vredne kompanije po povoljnim cenama.
Fiskalna štednja, kako navodi "Forin afers", primorava vlade da krešu budžete za policiju i pravosuđe, pa se poslednjih godina pojavila nova pretnja - "mafijaška država".
Kao "mafijaške države" označavaju se i Crna Gora i Bugarska, prenose "Vijesti" navode iz američkog časopisa za maj/jun.
List prenosi objašnjenje da su širom sveta kriminalci prodrli duboko u vlade, do nepredviđenog nivoa, a dešava se i obratno - da umesto da udare na "moćne klanove neke vlade preuzimaju njihove nezakonite operacije".
"Za razliku od normalnih država, mafijaške države se ne oslanjaju samo povremeno na kriminalne grupe kako bi ostvarile određene spoljnopolitičke ciljeve. U mafijaškoj državi visoki vladini zvaničnici su zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća, a prioritet su im odbrana i promocija poslova tih preduzeća. U mafijaškim državama poput Bugarske, Gvineje Bisao, Crne Gore, Mjanmara, Ukrajine i Venecuele, nacionalni interes i interes organizovanog kriminala su nerazdrešivo isprepletani", navodi se u analizi, prenose "Vijesti".
U mafijaškim državama, piše "Forin afers", "vladini zvaničnici pribavljaju bogatstvo za sebe, svoje porodice i prijatelje koristeći novac, radnu snagu, politički uticaj i globalne kriminalne veze da cementiraju i prošire vlast".
"U stvari, vodeće pozicije u nekim od svetski najprofitabilnijim preduzećima s one strane zakona više ne popunjavaju samo profesionalni kriminalci; tu su sada i visoki vladini zvaničnici, poslanici, šefovi obaveštajnih službi, policijski čelnici, oficiri, a u nekim ekstremnim slučajevima čak i šefovi država ili članovi njihovih porodica", navodi se u časopisu američkog Saveta za spoljne poslove.
U analizi se, kako se navodi, naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali ima puno drugih primera.
Mafijaške države, kako je objašnjeno, nije lako kategorisati jer su "zamagljene konceptualne linije između državnih i ostalih aktera", pa je teško predvideti njihovo ponašanje, što ih čini posebno opasnim u međunarodnom okruženju.
Autor analize objavljene u "Forin ofisu" je dr Moizes Naim, poznat po knjizi prevedenoj na 18 jezika "Zabranjeno: Kako krijumčari, trgovci kriminalci i plagijatori otimaju globalnu ekonomiju".
(Tanjug)
Fiskalna štednja, kako navodi "Forin afers", primorava vlade da krešu budžete za policiju i pravosuđe, pa se poslednjih godina pojavila nova pretnja - "mafijaška država".
Kao "mafijaške države" označavaju se i Crna Gora i Bugarska, prenose "Vijesti" navode iz američkog časopisa za maj/jun.
List prenosi objašnjenje da su širom sveta kriminalci prodrli duboko u vlade, do nepredviđenog nivoa, a dešava se i obratno - da umesto da udare na "moćne klanove neke vlade preuzimaju njihove nezakonite operacije".
"Za razliku od normalnih država, mafijaške države se ne oslanjaju samo povremeno na kriminalne grupe kako bi ostvarile određene spoljnopolitičke ciljeve. U mafijaškoj državi visoki vladini zvaničnici su zapravo integralni igrači, ako ne i lideri kriminalnih preduzeća, a prioritet su im odbrana i promocija poslova tih preduzeća. U mafijaškim državama poput Bugarske, Gvineje Bisao, Crne Gore, Mjanmara, Ukrajine i Venecuele, nacionalni interes i interes organizovanog kriminala su nerazdrešivo isprepletani", navodi se u analizi, prenose "Vijesti".
U mafijaškim državama, piše "Forin afers", "vladini zvaničnici pribavljaju bogatstvo za sebe, svoje porodice i prijatelje koristeći novac, radnu snagu, politički uticaj i globalne kriminalne veze da cementiraju i prošire vlast".
"U stvari, vodeće pozicije u nekim od svetski najprofitabilnijim preduzećima s one strane zakona više ne popunjavaju samo profesionalni kriminalci; tu su sada i visoki vladini zvaničnici, poslanici, šefovi obaveštajnih službi, policijski čelnici, oficiri, a u nekim ekstremnim slučajevima čak i šefovi država ili članovi njihovih porodica", navodi se u časopisu američkog Saveta za spoljne poslove.
U analizi se, kako se navodi, naširoko razmatraju veze između kriminala i državnih institucija u Rusiji, ali ima puno drugih primera.
Mafijaške države, kako je objašnjeno, nije lako kategorisati jer su "zamagljene konceptualne linije između državnih i ostalih aktera", pa je teško predvideti njihovo ponašanje, što ih čini posebno opasnim u međunarodnom okruženju.
Autor analize objavljene u "Forin ofisu" je dr Moizes Naim, poznat po knjizi prevedenoj na 18 jezika "Zabranjeno: Kako krijumčari, trgovci kriminalci i plagijatori otimaju globalnu ekonomiju".
(Tanjug)
