Tužilaštvo BiH u završnoj reči na suđenju za ubistva Bošnjaka na Vojnoj ekonomiji Branjevo u julu 1995. godine traži kazne od 2'0 do 45 godina.
Tužilaštvo je zatražilo da optuženi Franc Kos, Stanko Kojić i Zoran Goronja budu osuđeni na kaznu zatvora od po 45 godina, a Vlastimir Golijan na 20 godina zatvora.
Duško Tomić, branilac Franca Kosa rekao je Srni da je tužilac u ovom predmetu Dubravko Campara napravio presedan u suđenjima za ratne zločine i pred Sudom BiH i pred Haškim tribunalom, jer je izrazio žaljenje što ne može tražiti veću kaznu od 45 godina zatvora, koja je maksimalna, te što Krivični zakon nema oštriju sankciju.
Prema njegovim rečima, biće veoma interesantno kako će međunarodni sudija Slovenac Mitja Kozamernik osuditi Kosa koji je Slovenac i tako i Sloveniju uvući u proces.
"Ne treba zaboraviti da genocid ne može počiniti pojedinac. Da bi postojao genocid, iza toga mora da stoji institucija, država. U ovom slučaju, ako Kos kao Slovenac bude osuđen za genocid neminovno je da snosi odgovornost i njegova država Slovenija. To je frapantno i naravno ne odgovara istini, jer nakon materijalnih dokaza koje je odbrana uložila, nema elemenata da je ova grupa počinila genocid i mislim da je tužilac danas malo preterao", naveo je Tomic.
Obražlažuci predlog kazni, Campara je rekao da za trećeoptuženog Golijana traži kaznu od 20 godina jer je u vreme izvršenja krivičnog dela bio mladi punoljetnik.
"Optuženi nisu bili roboti u izvršenju naredenja. Oni su imali namjeru da ubijaju, imali su jasne uloge u izvršenju genocida i imali su ideologiju. Optuženi nisu bili posmatrači. Metoda odbrane je poricanje, a to znači da nema kajanja", naveo je Campara.
Tužilaštvo je naglasilo da otežavajuće okolnosti proizilaze iz broja ubijenih, surovosti ubijanja, te iz toga da posmrtni ostaci mnogih ubijenih još nisu pronađeni, te da optuženi nisu pokušali ublažiti patnje zarobljenika niti spasiti ijedan život, prenio je Birn.
Kos, Kojić, Goronja i Golijan optuženi su za ušešce u ubistvu više od 800 muškaraca i decaka u julu 1995. godine na Vojnoj ekonomiji Branjevo. Kako se navodi u optužnici, Kos i Kojić su nakon masovnih ubistava tragali za preživelima, koje su potom "ubijali hicima iz pištolja".
Kos je bio komandir Prvog voda Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, a Kojić, Golijan i Goronja pripadnici ove jedinice.
U završnoj reči, Tužilaštvo BiH navelo je da su pripadnici Desetog diverzantskog odreda, među kojima i optuženi, u junu 1995. godine išli u akciju zastrašivanja stanovništva Srebrenice, te da su u julu ušli u grad i mogli videti šta se dešava s civilima.
Odbrane su, kako je ukazao tužilac, naglašavale da su optuženi morali izvršiti streljanje zarobljenika na Branjevu iz straha za svoj život, ali da ipak nisu učinili ništa kako bi zarobljenici brzo umrli.
Iznošenje završnih reci odbrana zakazano je za 15 maj.
(Srna)
Duško Tomić, branilac Franca Kosa rekao je Srni da je tužilac u ovom predmetu Dubravko Campara napravio presedan u suđenjima za ratne zločine i pred Sudom BiH i pred Haškim tribunalom, jer je izrazio žaljenje što ne može tražiti veću kaznu od 45 godina zatvora, koja je maksimalna, te što Krivični zakon nema oštriju sankciju.
Prema njegovim rečima, biće veoma interesantno kako će međunarodni sudija Slovenac Mitja Kozamernik osuditi Kosa koji je Slovenac i tako i Sloveniju uvući u proces.
"Ne treba zaboraviti da genocid ne može počiniti pojedinac. Da bi postojao genocid, iza toga mora da stoji institucija, država. U ovom slučaju, ako Kos kao Slovenac bude osuđen za genocid neminovno je da snosi odgovornost i njegova država Slovenija. To je frapantno i naravno ne odgovara istini, jer nakon materijalnih dokaza koje je odbrana uložila, nema elemenata da je ova grupa počinila genocid i mislim da je tužilac danas malo preterao", naveo je Tomic.
Obražlažuci predlog kazni, Campara je rekao da za trećeoptuženog Golijana traži kaznu od 20 godina jer je u vreme izvršenja krivičnog dela bio mladi punoljetnik.
"Optuženi nisu bili roboti u izvršenju naredenja. Oni su imali namjeru da ubijaju, imali su jasne uloge u izvršenju genocida i imali su ideologiju. Optuženi nisu bili posmatrači. Metoda odbrane je poricanje, a to znači da nema kajanja", naveo je Campara.
Tužilaštvo je naglasilo da otežavajuće okolnosti proizilaze iz broja ubijenih, surovosti ubijanja, te iz toga da posmrtni ostaci mnogih ubijenih još nisu pronađeni, te da optuženi nisu pokušali ublažiti patnje zarobljenika niti spasiti ijedan život, prenio je Birn.
Kos, Kojić, Goronja i Golijan optuženi su za ušešce u ubistvu više od 800 muškaraca i decaka u julu 1995. godine na Vojnoj ekonomiji Branjevo. Kako se navodi u optužnici, Kos i Kojić su nakon masovnih ubistava tragali za preživelima, koje su potom "ubijali hicima iz pištolja".
Kos je bio komandir Prvog voda Desetog diverzantskog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, a Kojić, Golijan i Goronja pripadnici ove jedinice.
U završnoj reči, Tužilaštvo BiH navelo je da su pripadnici Desetog diverzantskog odreda, među kojima i optuženi, u junu 1995. godine išli u akciju zastrašivanja stanovništva Srebrenice, te da su u julu ušli u grad i mogli videti šta se dešava s civilima.
Odbrane su, kako je ukazao tužilac, naglašavale da su optuženi morali izvršiti streljanje zarobljenika na Branjevu iz straha za svoj život, ali da ipak nisu učinili ništa kako bi zarobljenici brzo umrli.
Iznošenje završnih reci odbrana zakazano je za 15 maj.
(Srna)
