Tokom dokaznog postupka, kako je obrazložila predsednica sudskog veća Melita Avedić, dokazano je da je Miljević 20. septembra 1991. godine, kao pripadnik paravojnih jedinica SAO Krajine iz glinskog ratnog zatvora izveo zatvorene hrvatske civile Antu Žužića, Janka Kaurića, oca i sina Milana i Borislava Litrića, ali nije utvrđeno da ih je pripadnicima izviđačko-diverzantske grupe Jose Kovačevića predao zbog likvidacije.

Iako su 1996. njihova tela ekshumirana na brdu Pogledić kraj Gline, a potom i identifikovana, tokom glavne rasprave nije dokazano postojanje dogovora između njihovog izvođenja i likvidacije, jer je u svim dostupnim dokumentima navedeno da ih se odvodi na razmenu u Knin.

Miljević je prvi put osuđen 2007. godine na 14 godina zatvora, a pošto je Vrhovni sud naredio obnovu postupka, 2008. godine je osuđen na 12 godina zatvora. Vrhovni sud RH je ukinuo i tu presudu Veća za ratne zločine Županijskog suda u Sisku i ovaj put zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Miljević je uhapšen u martu 2006. godine, u istražnom pritvoru proveo je četiri godine i devet meseci, pa je prema zakonu pušten da se brani sa slobode

(Fonet)