
Sud u Bostonu osudio je Marka Boškića, bosanskog imigranta, na pet godina zatvora jer je prilikom podnošenja zahteva za ulazak u zemlju prećutao da je kao pripadnik vojske bosanskih Srba bio umešan u masakr u Srebrenici.
Marko Boškić, izbeglica iz BiH hrvatskog porekla, osudjen je u ponedeljak na kaznu zatvora od pet godina i tri meseca, zato što je u zahtevu za dobijanje prebivališta u SAD lagao o svom učešću u ratu u BiH. Tužioci su tražili znatno veću kaznu - 11 godina i tri meseca.
Boškić (41), živeo je u Pibodiju, u Masačusetsu, i radio gradjevinske poslove, kada je uhapšen u avgustu 2004, pod optužbom da je lagao pri podnošenju zahteva za dobijanje izbegličkog statusa i kasnije u prijavi za dobijanje stalnog boravka.
Boškićev advokat je pozvao okružnog sudiju da Boškiću kaznu izrekne samo za dve povrede imigracionih pravila - prikrivanje vojnog dosijea, zbog čega je već proglašen krivim u julu, a ne za njegovu ulogu u srebreničkom masakru.
Sudija je, medjutim, izjavio da je prilikom odmeravanja kazne odlučio da ipak uzme u obzir i Boškićevu ulogu u masakru u Srebrenici kao deo njegove kriminalne prošlosti.
Tužioci su rekli da je Boškić priznao da je bio pripadnik vojske bosanskih Srba i da je pomogao u pogubljenju 1.200 muslimanskih muškaraca u Srebrenici. Oni takodje kažu da veruju da je Boškić možda lično odgovoran za ubistvo 100 ljudi.
Boškić je rekao da je bio zatvorenik u koncentracionom logoru bosanskih Srba i da mu je prećeno smrću ako ne bude učestvovao u masakru.
Boškić je, od hapšenja, u zatvoru, već dve godine. Američke vlasti saopštile su da bi on kada odsluži kaznu mogao biti deportovan u Bosnu i Hercegovinu. Kantonalno tužilaštvo u Tuzli saopštilo je još u septembru 2004. godine da je počelo da proverava navode o ratnoj ulozi u Srebrenici Marka Boškića.
Zvaničnici Haškog tribunala rekli su da ne nameravaju da podignu optužnicu protiv Boškića.
Marko Boškić, izbeglica iz BiH hrvatskog porekla, osudjen je u ponedeljak na kaznu zatvora od pet godina i tri meseca, zato što je u zahtevu za dobijanje prebivališta u SAD lagao o svom učešću u ratu u BiH. Tužioci su tražili znatno veću kaznu - 11 godina i tri meseca.
Boškić (41), živeo je u Pibodiju, u Masačusetsu, i radio gradjevinske poslove, kada je uhapšen u avgustu 2004, pod optužbom da je lagao pri podnošenju zahteva za dobijanje izbegličkog statusa i kasnije u prijavi za dobijanje stalnog boravka.
Boškićev advokat je pozvao okružnog sudiju da Boškiću kaznu izrekne samo za dve povrede imigracionih pravila - prikrivanje vojnog dosijea, zbog čega je već proglašen krivim u julu, a ne za njegovu ulogu u srebreničkom masakru.
Sudija je, medjutim, izjavio da je prilikom odmeravanja kazne odlučio da ipak uzme u obzir i Boškićevu ulogu u masakru u Srebrenici kao deo njegove kriminalne prošlosti.
Tužioci su rekli da je Boškić priznao da je bio pripadnik vojske bosanskih Srba i da je pomogao u pogubljenju 1.200 muslimanskih muškaraca u Srebrenici. Oni takodje kažu da veruju da je Boškić možda lično odgovoran za ubistvo 100 ljudi.
Boškić je rekao da je bio zatvorenik u koncentracionom logoru bosanskih Srba i da mu je prećeno smrću ako ne bude učestvovao u masakru.
Boškić je, od hapšenja, u zatvoru, već dve godine. Američke vlasti saopštile su da bi on kada odsluži kaznu mogao biti deportovan u Bosnu i Hercegovinu. Kantonalno tužilaštvo u Tuzli saopštilo je još u septembru 2004. godine da je počelo da proverava navode o ratnoj ulozi u Srebrenici Marka Boškića.
Zvaničnici Haškog tribunala rekli su da ne nameravaju da podignu optužnicu protiv Boškića.
Optuženom za ratne zločine u Srebrenici odredjen pritvor
Sud BiH odredio je pritvor optuženom za ratne zločine u Srebrenici Mladenu Blagojeviću u trajanju od mesec dana, saopštilo je odeljenje za ratne zločine Suda BiH u Sarajevu.
U predlogu za odredjivanje pritvora Tužilaštvo BiH navelo je da postoji osnovana sumnja da je Blagojević počinio krivično delo zločina protiv čovečnosti, da postoji opasnost bekstva i da bi osumnjičeni mogao da utiče na tok krivičnog postupka ukoliko bi bio oslobodjen.
Navodi se da je Blagojević kao pripadnik Lake bratunačke pešadijske brigade Vojske Republike Srpske, tokom napada na Srebrenicu u julu 1995. godine, "učestvovao, koordinirao, pomagao i izvršavao organizovani proces odvajanja muškaraca od žena i dece".
Takodje, navodi se da je učestvovao u zatvaranju bošnjačkih civila muškaraca u škole u Bratuncu i Grabovcima, pri čemu je u Osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Bratuncu u noći izmedju 13. jula i 14. jula 1995. godine, navodno ubio najmanje pet zarobljenika.
Pripadnici Agencije za istrage BiH uhapsili su 17. novembra Blagojevića zbog sumnje da je kao pripadnik vojne policije učestvovao i u zločinima u Srebrenici u leto 1995. godine.
Blagojević je deportovan iz SAD, nakon čega su ga pripadnici Agencije uhapsili i predali Tužilaštvu BiH.
U predlogu za odredjivanje pritvora Tužilaštvo BiH navelo je da postoji osnovana sumnja da je Blagojević počinio krivično delo zločina protiv čovečnosti, da postoji opasnost bekstva i da bi osumnjičeni mogao da utiče na tok krivičnog postupka ukoliko bi bio oslobodjen.
Navodi se da je Blagojević kao pripadnik Lake bratunačke pešadijske brigade Vojske Republike Srpske, tokom napada na Srebrenicu u julu 1995. godine, "učestvovao, koordinirao, pomagao i izvršavao organizovani proces odvajanja muškaraca od žena i dece".
Takodje, navodi se da je učestvovao u zatvaranju bošnjačkih civila muškaraca u škole u Bratuncu i Grabovcima, pri čemu je u Osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Bratuncu u noći izmedju 13. jula i 14. jula 1995. godine, navodno ubio najmanje pet zarobljenika.
Pripadnici Agencije za istrage BiH uhapsili su 17. novembra Blagojevića zbog sumnje da je kao pripadnik vojne policije učestvovao i u zločinima u Srebrenici u leto 1995. godine.
Blagojević je deportovan iz SAD, nakon čega su ga pripadnici Agencije uhapsili i predali Tužilaštvu BiH.
U grobnici kod Srebrenice ekshumirano 106 tela
Ekspertski tim Federacije BiH za ekshumacije do sada je ekshumirao posmrtne ostatke 106 osoba iz masovne grobnice Snagovo, 50 kilometara severno od Srebrenice.
U grobnici su identifikovani Bošnjaci iz Srebrenice koji su ubijeni u leto 1995. godine.
Ekshumacija u masovnoj grobnici Snagovo počela je pre desetak dana, a trajaće još nekoliko dana.
Grobnica je duga 10 i široka dva i po metra.
Od 1996, kada je počela ekshumacija prve masovne grobnice, do danas je ekshumirano više od 7.500 tela.
(agencije)
U grobnici su identifikovani Bošnjaci iz Srebrenice koji su ubijeni u leto 1995. godine.
Ekshumacija u masovnoj grobnici Snagovo počela je pre desetak dana, a trajaće još nekoliko dana.
Grobnica je duga 10 i široka dva i po metra.
Od 1996, kada je počela ekshumacija prve masovne grobnice, do danas je ekshumirano više od 7.500 tela.
(agencije)
Pridruži se MONDO zajednici.