Unakrsno ispitujući veštaka optužbe za minobacače Ričarda Higsa odbrana Ratka Mladića negirala je da su srpske snage u avgustu 1995. ispalile granatu koja je na pijaci Markale u Sarajevu ubila i ranila desetine civila.
Britanski oficir Higs ostao je pri iskazu da je bio ispravan zaključak nekoliko istraga Unprofora i policije u Sarajevu da je granata doletela sa položaja Vojske Republike Srpske na Trebeviću.
General Mladić (70), koji je u to vreme bio komandant VRS, optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, 1992-95.
Minobacačka granata VRS je, po optužnici, 28. avgusta 1995. ispred Markala ubila 43 osobe, a ranila njih 75.
Ukazujući na greške u Higsovom izveštaju, Mladićev branilac Branko Lukić sugerisao je da je veštak tužilaštva nalaze koje je 2011. prezentirao na suđenju Radovanu Karadžiću naknadno promenio da bi
se bolje uklopili u navode optužnice.
Higs nije negirao da je načinio neke promene, ali je sugerisao da te promene nisu uticale na krajnji zaključak, koji je ostao isti.
Unakrsno ispitivanje veštaka proteklo je u razmatranju tehničkih detalja o uglu pod kojim je granata pala, krateru koji je eksplozija ostavila i mogućim udaljenostima sa koje je projektil bio ispaljen.
Higs je procenio da je granata najverovatnije bila ispaljena sa udaljenosti od 2.400 metara, gde su bili položaji VRS.
Mladićev advokat Lukić na to je uzvratio tvrdnjom da bi let takvog projektila morao zabeležiti specijalni radar Unprofora, što nije bio slučaj.
Svedok je kazao da se o tome ne može izjasniti zato što ne zna kako je radar bio podešen.
Unakrsno ispitivanje veštaka optužbe, Mladićev branilac nastaviće u četvrtak zato što sud sutra neće zasedati, u skladu sa novim, četvorodnevnim rasporedom rada.
Optužnica generala Mladića tereti i za genocid u Srebrenici; progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmere genocida i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN, 1992-95.