Jedan od ratnih lidera bosanskih Srba Momčilo Krajišnik tvrdio je danas, na suđenju Radovanu Karadžiću, da Vojska Republike Srpske nije silom ostvarivala šest strateških ratnih ciljeva koje su 1992. formulisali on i Karadžić.

Krajišnik je to tvrdio dok ga je, kao svedoka odbrane, unakrsno ispitivao tužilac Alan Tiger (Tieger) koji mu je predočio niz dokaza da je političko vođstvo Republike Srpske u maju 1992. naložilo vojsci da ostvari strateške ciljeve od kojih je bio prvi i sveobuhvatan nasilno razdvajanje od muslimana i Hrvata.

Povezane vesti

Ne poričući da je kao predsednik Skupštine RS učestvovao u formulisanju tih strateških ciljeva, Krajišnik je tvrdio da su oni bili "politički", a ne "vojni", odnosno da je namera bila da se postignu pregovorima u skladu s planom portugalskog diplomate Žozea Kutiljera (Jose Coutillero), a ne silom.

Svedok je, stoga, negirao da je VRS od njega i Karadžića dobila zadatak da silom ostvari strateške ciljeve.

Tribunal je Krajišnika (68) pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog prisilnog premeštanja, deportacije i, delimično, progona muslimana i Hrvata tokom rata u BiH.

Posle izdržane dve trećine kazne, odnosno 13 godina, Krajišnik je, odlukom predsednika Tribunala 31. avgusta pušten na slobodu iz zatvora u Velikoj Britaniji.

Optužnica za progon nesrpskog stanovništva širom BiH koji je u sedam opština imao razmere genocida, tereti i Karadžića (68), ratnog predsednika RS i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga.

Pored razdvajanja od Muslimana i Hrvata, ratni ciljevi, koje je u maju

1992. usvojila Skupština RS, bili su podela Sarajeva, povezivanje Posavskim koridorom srpskih teritorija na zapadu i istoku BiH sa Srbijom, uklanjanje Drine kao granice među Srbima, izlazak na Neretvu i na Jadransko more.

"Strateški ciljevi bili su platforma za pregovore... Cilj političkog rukovodstva nije bio da se zauzmu teritorije i silom nametne političko rešenje... Znali smo da se rat mora okončati pristankom sve tri strane", odgovorio je Krajišnik.

Potvrđujući da su srpske snage kontrolisale 70 odsto teritorije BiH, svedok je insistirao da VRS nije ostvarivala strateške ciljeve, na koje su bosanski Srbi, inače, "imali pravo".

"Da je (komandant VRS Ratko) Mladić ostvarivao strateške ciljeve, uzeo bi deo Sarajeva, izašao bi na more", kazao je Krajišnik, sugerišući da je VRS "spontano" delovala u "odbrani" srpskog naroda i teritorija.

Po Krajišniku, "Mladić je oslobađao teritorije gde je mogao, nije se vodio strateškim ciljevima i nisu bili obligatorni za njega... To su bili politički ciljevi - Mladić je mogao da ih zna - ali to nisu bila naređenja".

Pošto mu je tužilac Tiger citirao njegovu izjavu da se "ujedinjena srpska država... mora ostvariti", "političkim i vojnim planom", Krajišnik je uzvratio da "90 odsto Srba i tada, i danas, i uvek želi da živi zajedno sa Srbijom", ali da to nije bilo moguće i da je "današnja BiH - kompromis".

"Naš cilj bio je, ne da se ujedini RS sa Srbijom, nego da bude meka granica", kazao je svedok, tvrdeći da je danas tako.

Sopstveno zalaganje za zaposedanje teritorija u Sarajevu i okolini, u skladu s Direktivom broj jedan upućenom VRS, Krajišnik je prokomentarisao rečima:

"Nisam rekao da se uzme Baščaršija, ni Butmir... samo da se sledi ono gde su srpske teritorije". Tvrdio je da su se njegove reči odnosile na srpske teritorije koje su "držali Muslimani".

Tokom opširnog unakrsnog ispitivanja, Krajišnik je govorio: "Srpske teritorije trebalo je osloboditi i spojiti... Neko je te teritorije

zauzeo"; "Vojska je imala pravo da oslobađa srpske teritorije";

"Nijedan cilj ne kaže: 'Uzmite tuđu teritoriju, to bi bio kriminal'"; "Nijedan strateški cilj nije bio na koji nismo imali pravo".

Tužilac Tiger pitao je Krajišnika i smatra li da je "kriminalno naređenje" kojim je VRS s proleća 1993. dobila zadatak da smišljenim dejstvima iz Podrinja otera neprijatelja, "zajedno sa muslimanskim stanovništvom".

"Ja sam to potvrdio na mom suđenju, na vašu sugestiju... Autor, general (Radivoje) Miletić posle mi je rekao da ne zna kako se potkrala takva greška... čudio se. Mladić od nas nikada nije dobio zadatak da etnički očisti Podrinje... Etničko čišćenje nikad nije bilo politika naša", odgovorio je svedok.

Tadašnjeg Mladićevog pomoćnika, pukovnika Miletića Tribunal je nepravosnažno osudio na 19 godina zatvora zbog učešća u zločinu u Srebrenici 1995. godine.

Negirajući da je imao saznanja o zločinima nad nesrpskim stanovništvom, Krajišnik je tvrdio da od vrha VRS "nikada nisam čuo da kažu: 'desili su se neki zločini' za koje sam saznao na ovom sudu".

Zastupnik optužbe podsetio je Krajišnika na presudu kojom je osuđen kao "krucijalni" učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu u cilju nasilnog i trajnog uklanjanja muslimana i Hrvata s teritorija planirane srpske države.

"Ja priznajem presudu koja je konačna, ali ne priznajem događaje koji su se desili", uzvratio je Krajišnik, najavljujući da će zato tražiti "reviziju" presude.

Tužilac Tiger sutra će nastaviti unakrsno ispitivanje Krajišnika.

Karadžić je optužen i za genocid u Srebrenici, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šlemova" UN, 1992-95.