Ministri policije Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine potpisali su danas u Budvi protokol o osnivanju i funkcionisanju zajedničkog centra za policijsku saradnju u Trebinju.
Protokol je potpisan nakon trilateralnog sastanka ministara unutrašnjih poslova Srbije, Crne Gore i BiH u Budvi, a taj dokument predviđa osnivanju i funkcioniranju Zajedničkog centra za policijsku saradnju u Trebinju.
Dačić je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem protokola, dodajući da će zajednički centar doprineti unapređenju policijske saradnje tri države.
"Imamo dosta zajedničkih interesa - borbu protiv organizovanog kriminala, suzbijanje ilegalne migracije, smanjenje trgovine ljudima i ostalo", naveo je on, dodajući da je izuzetno važno da policije tri države imaju dobru saradnju.
Dačić je kazao da, kada je u pitanju MUP Srbije, nema nikakvih prepreka za saradnju sa ostalim resornim ministarstvima u regionu. Konjević je istakao da će potpisivanje protokola doprineti razmeni operativnih informacija radi suzbijanja prekograničnog kriminala.
"U pitanju je stvar od koje ćemo svi imati koristi", naveo je crnogorski ministar unutrašnjih poslova.
Radončić je ocenio da će zajednički centar u Trebinju značajno pomoći u sprečavanju prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija. Trilateralni sastanak održan je u okviru Ministarskog foruma EU-Zapadni Balkan u oblasti pravde i unutrašnjih poslova, koji se održava u Budvi.
Lažni azilanti "drmaju" bezvizni režim
Zemljama Zapadnog Balkana preti opasnost od suspenzije vizne liberalizacije, zbog velikog broja azilanata koji iz tih država stižu u Evropsku uniju, upozorili su ministri.
Trojica ministara su podsetili da je EU usvojila mogućnost suspenzije vizne liberalizacije u slučaju kada iz pojedine zemlje dođe do drastičnog povećanja ili ilegalnih emigranata ili takozvanih azilanata, navodeći da ta odluka stupa na snagu 9. januara.
Dačić je kazao da Srbija ulaže maksimalne napore u rešavanju pitanja azilanata, kako bi izbegla opasnost od suspenzije vizne liberalizacije, koja kao mogućnost preti državama Zapadnog Balkana.
"To je problem sa kojim će se sve zemlje Zapadnog Balkana suočiti i zato moramo raditi na njegovom rešavanju", rekao je Dačić novinarima, dodajući da Srbija ima najviše problema sa azilantima koji iz te države idu u Nemačku.
"Samo u novembru bilo je 1.700 azilanata iz Srbije u Nemačku. To su brojke koje mogu naterati određene političke činioce u toj zemlji da traže ukidanje vizne liberalizacije", naveo je on.
Prema njegovim rečima, najveći ljudi koji iz Srbije traže azil u EU najčešće to radi iz ekonomskih razloga, a najveći broj njih su Romi i Albanci.
"EU treba da shvati da naši ljudi ne idu tamo da bi dobili azil, već da bi uzeli novac. Prosečna plata u Srbiji je oko 470 evra, a oni u Nemačkoj, dok čekaju kraj procedure po pitanja traženja azila, dobijaju između 700 i 800 evra mesečno", kazao je Dačić.
Radončić je naveo da smanjenje lažnih azilanata predstavlja jedan od najvećih izazove za države Zapadnog Balkana.
"BiH postiže određene uspehe po tom pitanju, ali to ne znači da je problem rešen", kazao je Radončić.
Konjević je rekao da se Crna Gora takođe suočava sa problemom lažnih azilanata, ali u mnogo manjem obimu od ostalih država regiona, zbog čega nije izložena opasnosti od ukidanja bezviznog režima.
"Igra brojki je jednostavno takva da za Crnu Goru ne postoji opasnost od ponovnog vraćanja viza, a očekujem da se to neće desiti ni ostalim državama Zapadnog Balkana", naveo je on.
Evropskim komesar za unutrašnje poslove Sesilija Malstrom kazala je u četvrtak da države Zapadnog Balkana moraju do proleća naredne godine da pokažu jasne rezultate u suzbijanju broja azilanata koji iz tih zemalja stižu u Evropsku uniju, jer, u suprotnom, rizikuju suspenziju bezviznog režima.
"Postoji jedna opasna pojava. Četiri puta je povećao broj aplikacija za dobijanje azila u zemlje Evropske unije, a najveći broj tih građana dolazi iz regiona Zapadnog Balkana, što je veliki problem", kazala je Malstrom novinarima.
