Stanišić je tvrdio danas da za pritvoreničke logore za Muslimane i Hrvate u leto 1992. nije bio  odgovoran MUP, već Vojska Republike Srpske i opštinski krizni štabovi.

Na pitanje zastupnika optužbe zašto nije naredio da se logori raspuste, Stanišić je odgovorio: "Zato što nijedan nije formiran mojom odlukom... Onaj ko je formirao, morao je i da raspusti", a to su bili VRS i krizni štabovi, dok se "MUP od toga odvojio, po mom nalogu".

Stanišić je tvrdio da je prva detaljna saznanja o tome da je u logorima "bilo problema", dobio tek sredinom jula 1992, posle čega je preduzeo mere za "eliminisanje tih centara i 'divljih logora' ", iako je to bilo "izvan naše nadležnosti".

Svedok je kazao da je više puta naredio da policajci koji su bili u obezbeđenju logora, "nemaju ništa sa zarobljenicima", te da prema njima postupaju po zakonu.

"Rezultat svih ovih pritisaka bilo je raspuštanje logora", kazao je Stanišić.

Sud u Hagu je prošle godine Stanišića (60) prvostepeno osudio na 22 godine zatvora zbog progona, ubistava i drugih zločina nad nesrpskim stanovništvom 1992, uključujući i zlodela u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje kod Prijedora.

Optužnica Karadžića (68), tadašnjeg predsednika RS i vrhovnog komandanta njenih oružanih snaga, tereti za progon Muslimana i Hrvata širom BiH. Prijedor je jedna od sedam opština u kojima je taj progon, po optužnici, imao razmere genocida.

Tužioci su Stanišiću predočili depešu koju mu je jula 1992. uputio šef banjalučke policije Stojan Župljanin, u kojoj se navodi da je među velikim brojem uhapšenih Muslimana "mnogo onih koji nisu bezbednosno interesantni... i koji se mogu tretirati kao taoci", a koje "obezbeđuje rezervna i regularna policija".

Stanišić je, međutim, tvrdio da je Župljanin depešom poručio da se pritvorenici "ne mogu tretirati kao taoci". Župljanina je Tribunal osudio na 22 godine zatvora, zbog istih zločina kao i Stanišića.

Svedok nije negirao i da je u policijskim jedinicama bilo "i lopova, i kriminalaca" zbog nekontrolisanog prijema u rezervni sastav, za šta su bili odgovorni opštinski krizni štabovi.

"U početku, tokom stvaranja MUP, bilo je svega i svačega... zato smo morali i da čistimo zatečeno", rekao je on.

Na sugestiju tužioca da su ti rezervni policajci, kriminalci, korišćeni za nasilno sabiranje i pomeranje nesrpkog stanovništva, Stanišić je odgovorio da je toga "verovatno bilo", ali da on "u tom momentu, to nije znao".

Unakrsno ispitivanje Stanišića, tužioci će okončati sutra.

Optužnica Karadžića tereti i za genocid u Srebrenici; za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.