Hrvatska tvrdi da je Oluja "čista" i legitimna

Na današnjem zasedanju predstavnici hrvatskog pravnog tima izložila je odbranu na argumente i dokaze iz protivtužbe Srbije koja Hrvatsku tereti za genocid nad Srbima od 1991. godine do 1995. godine, posebno u akciji "Oluja".

Glavni dokaz genocidne namere i istrebljenja Srba iz Hrvatske su transkripti sa sastanka Tuđana sa vojnim vrhom hrvatske na Brionima 1995. godine na kom je planirana operacija "Oluja".

Srpska strana prezentovala je sudu niz dokaza i svedočenja da operacija "Oluja" ispunjava sve elemente krivičnog dela genocida, kao i da je Hrvatska prekršila svoje obaveze iz Konvencije o sprečavanju genocida.

Na današnjoj raspravi hrvatska strana tvrdila je da je "brojka od preko 130 hiljada srpskih povratnika sama po sebi dokaz da nije postojala državna politika sprečavanja povratka Srba nakon Oluje, kako tvrdi Srbija u svojoj protivtužbi".

Brojka od preko 130.000 odnosi se na izbegle Srbe koji su prijavili svoj povratak, a na obnovu imovine razrušene u ratu Hrvatska je potrošila 2,24 milijarde evra, kazala je Anjolie Sing. Ona dodaje da se barem trećina tog iznosa odnosi  na obnovu imovine hrvatskih Srba koji su izbegli tokom ili nakon operacije "Oluja".

Prema njenim rečima, nije postojao zločinački plan u "Oluji", nije bilo prekomernog granatiranja, nije bilo prisilne deportacije....a broj žrtava koji spominje Srbija grubo je preteran.

Hrvatski pravni tim je Savu Štrpca, šefa Dokumentaciono-informaciong centra "Veritas" koji je na suđenju stručni svedok Srbije, opisao kao ratnog funkcionera SAO Krajine, a Vesna Crnić-Grotić citirala je neke od njegovih izjava da "ne dolazi u obzir povratak pod vlast Hrvatske".

Ona je odbacila optužbe Srbije da je pobuna hrvatskih Srba bila puka reakcija na nacionalistički separatizam predsednika Tuđmana i navela da ona počinje 1989., puno pre nego što je Tuđman izabran za predsednika.

Grotić je tvrdila da je srpski nacionalizam taj koji je uništio SFRJ i doneo rat u Hrvatsku koji ta zemlja nije želela.

Ona je, ipak, priznala da su u akciji "Oluja" počinjeni individualni zločini i dodala da Hrvatska duboko žali zbog toga, preneli su hrvatski mediji.

Kako je navela, do sada su sudski procesuirane 33 osobe optužene za ubistva tokom ili nakon operacije "Oluja", a više od 2300 osoba procesuirano je zbog krivičnih dela pljačke i uništavanja imovine na oslobođenom području. Takođe, dodala je, u toku su i tri sudska procesa u kojima se sudi za ratne zločine počinjene u operaciji "Oluja".

OBRADOVIĆ: HRVATSKA GLUVA I SLEPA ZA I ARGUMENTE

Glavni pravni zastupnik Srbije Saša Obradović ocenio je da je Hrvatska, u današnjem odgovoru na srpsku kontratužbu, bila "pomalo gluva" i "slepa" za dokaze i argumente.

"Mi smo danas imali jednog oponenta koji je bio pomalo gluv za argumente koje smo mi izneli prošle nedelje, naročito za činjenice, i pomalo slep za dokaze koje smo mi priložili uz naše pisane podneske", izjavio je Obradović posle današnjeg zasedanja Međunarodnog suda pravde u Hagu.

Po Obradovićevim rečima, zastupnici Hrvatske jesu izrazili žaljenje zbog žrtava u Oluji, ali su isto tako potvrdili da "danas postoje svega tri slučaja suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj".

"Danas je potvrđeno da niko nikada nije osuđen za ubijanje u operaciji Oluja. O svemu smo danas slušali, a najmanje o ubijanjima koja su usledila tokom i po završetku operacije Oluja", kazao je Obradović.

On je kao nedokazanu i besramnu odbacio tvrdnju da su kolone srpskih izbeglica posle Oluje upadale u "nekakvu unakrsnu vatru", kojom je Hrvatska uzvratila na optužbu Srbije da su izbegličke kolone bile bezrazložno napadane.

"Grčevito hvatanje hrvatskog pravnog tima za praksu Haškog tribunala pokazatelj je da se oni više plaše toga da Srbija ne uspe sa svojom protivtužbom, nego što žele da uspe njihova tužba. Praksa Tribunala nije veoma u korist hrvatske tužbe, jer tamo niko nije ni optužen za genocid", zaključio je Obradović.

Drugi krug razmene argumenata o tužbi Hrvatske protiv Srbije zbog navodnog genocida nad Hrvatima tokom rata na teritoriji te republike 1991. počeće pred najvišim sudom UN 20. marta.

Ovo je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.

Hrvatska, predvođena tadašnjim predsednikom Franjom Tuđmanom, je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te Republike od 1991. do 1995. godine.Srbija je odgovorila kontratužbom koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kome je podneta hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Kako nijedna od strana u sporu nije podnela odštetni zahtev prema drugoj državi, sud se tim pitanjem neće ni baviti.

Sud će utvrđivati da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine.

Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi da se pokrene i pitanje naknade štete.

Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi da bude javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i biće obavezujuća za obe države.

O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hoc sudija iz Srbije i Hrvatske.

To su profesor pravnog fakulteta u Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog falukteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.

Raspravom  predsedava predsednik MSP-a sudija iz Slovačke Petar Tomka.

Usmenoj raspravi, prethodila je dugogodišnja pisana rasprava koja se odvijala putem podnošenja pisanih podnesaka sudu, kao što su: tužba, odgovor na tužbu, konratužba, odgovor na nju, a sve uz obimnu dokumentaciju na više desetina hiljada stranica.