Prvobitno se mislilo da je reč o delu "Čovek sa bradom", ali "Press.rs" saznaje da je reč o Pikasovom autoportretu "Glava muškarca."

Iako se u opštini Kozarska Dubica, piše list, već mesecima krije da je reč o autentičnom delu Pabla Pikasa, potvrdu o tome list je, kako navode, dobio iz prve ruke.

Ekspertiza istoričarke umetnosti Danke Damjanović, koju je Narodna biblioteka angažovala kao sudskog veštaka za procenu pomenutog dela, još krajem januara pokazala je ne samo da je reč o originalu, nego i o delu neprocenjive vrednosti.

Damjanovićeva kaže da je ovo Pikasovo delo nastalo mesec dana pre Kongresa Komunističke partije u Parizu, koji je održan od 14. do 17. maja 1964. godine.

"Tragajući za istorijskim podacima, saznala sam da je Pikaso, negde u aprilu iste godine, za predstavnike svih delegacija napravio po jedan svoj autoportret. Naime, u tehnici litografije, čuveni slikar radi listove koje slobodno imenujemo "Glava muškarca – autoportret". U Pikasovom gestu da učesnicima Kongresa pokloni po jedan svoj autoportret sasvim izvesno ima određene simbolike, pošto je umetnik od 1944. godine, pa do smrti, bio član Komunističke partije Francuske", kaže Damjanovićeva.

Ona podseća da je delegaciju jugoslovenskih komunista predvodio narodni heroj Boško Šiljegović, koji je na kongresu, takođe, dobio jedan primerak "Glave muškarca".

"On je Pikasovo delo čuvao u svojoj ličnoj umetničkoj kolekciji, a posedovao je i zaista impozantnu biblioteku. Sve je čuvao u svojoj porodičnoj kući u selu Međuvođe kod Kozarske Dubice, u koje se vratio pred kraj života. Testamentom je sve svoje slike i knjige zaveštao Narodnoj biblioteci, među kojima je i delo Pabla Pikasa, iz faze kada je ovaj umetnik uradio seriju muških likova", istakla je za list Damjanovićeva.

Prema njenim rečima Pikasova "Glava muškarca", delo je neprocenjive vrednosti.

"Radi se o delu koje spada u "nultu" kategoriju, za koju se ne može uraditi procena u novcu. Međutim, nema sumnje da je reč o originalu, s obzirom da mi je kroz ruke prošlo mnogo Pikasovih dela", objasnila je Damjanovićeva.

On je istakla da Pikasov list koji se nalazi u dubičkoj biblioteci nije potpisan, ali nema sumnje, kaže Damjanovićeva "To je Pikaso."

"Ekspertizu sam uradila krajem januara, koju sam poslala Narodnoj biblioteci i u kojoj sam navela da je neophodno da delo adekvatno opreme za javno izlaganje po kodeksima struke. Pikasov list koji je dobro očuvan, od pokušaja krađe treba obezbediti savremenim vizuelnim i zvučnim sigurnosnim uređajima", naglašava Damjanovićeva.

Ona objašnjava da je ovo delo , pošto je deo zaveštanja, u trajnom vlasništvu dubičke biblioteke i da ne može da promeni vlasnika.

Iako su nalaz veštaka morali da dobiju najdalje početkom februara, u dubičkoj biblioteci tvrde da autentičnost Pikasovog dela još nije potvrđena, piše Press.