Optužba je tvrdila da je tokom tromesečnog suđenja dokazala da je Boljkovac naredio odvođenje i ubistvo civila, a njegova odbrana je u završnoj reči, pre dva dana, tvrdila da "nijedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom koji se objektivno dogodio".
Zagrebačko Županijsko državno tužilaštvo Boljkovca je teretilo da je od 7. maja do sredine juna 1945., protivno propisima međunarodnog ratnog prava, naredio hapšenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mesta pod optužbom da su sarađivali s ustaškim vlastima.
Nakon podizanja optužnice u septembru prošle godine Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pažnja s dnevne politike, a ponovio je i da "nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila merodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tela".
U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, ali, kako je većina osumnjičenih umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju, navodi agencija.