Okružni sud u Beogradu odbio je molbe Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine za izdavanje, odnosno ustupanje krivičnog gonjenja Ilije Jurišića osumnjicenog da je naredio napad na kolonu vojnika JNA u maju 1992. godine u Tuzli. Istovremeno, istraga protiv Jurišića nastavljena je pred Većem za ratne zločine u Beogradu saslušavanjem dva svedoka iz BiH.

Krivično vanraspravno veće Veća za ratne zločine Okružnog suda utvrdilo je da nisu ispunjene pretpostavke za izdavanje predmeta organima BiH jer je delo učinjeno protiv državljana SRJ, kao ni za ustupanje predmeta jer je zaprećena kazne veća od 10 godina, navodi se u saopštenju Okružnog suda.

Zakonik o krivičnom postupku, naime, kao uslov za izdavanje propisuje da delo nije izvršeno na teritoriji SRJ, protiv nje ili njenog državljanina.

Povodom molbe za ustupanje krivičnog gonjenja veće je utvrdilo da nije ispunjen uslov iz zakonika kojim je propisano da se ustupanje može dozvoliti za krivična dela za koja je predvidjena kazna zatvora do 10 godina, saopšteno je iz suda. S obzirom da je pred Većem za ratne zločine u toku istražni postupak protiv Jurišića zbog krivičnog dela upotreba nedozvoljenih sredstava borbe za koje je predvidjena kazna zatvora preko 10 godina, molba za ustupanje je odbijena, navodi se u saopštenju.

Protiv rešenja je dozvoljena žalba o kojoj odlučuje Vrhovni sud Srbije.

U saopštenju se takodje navodi da su u postupku protiv Jurišića saslušana dva svedoka sa teritorije BIH koji su se odazvali pozivu upućenom od strane Okružnog suda u Beogradu direktno poštom na kućnu adresu.

Istragu protiv Ilije Jurišića Veće i Tužilaštvo za ratne zločine otvorili su krajem oktobra 2006. godine, a on je uhapšen u maju ove godine. Jurišić je u vreme napada na kolonu JNA bio član Kriznog štaba Službe javne bezbednosti u Tuzli, a uhapšen je u Beogradu kada je pokušao da otputuje u Keln. Veruje se da je u napadu na kolonu ubijeno više od 200 vojnika, a da je više od stotinu zarobljeno i mučeno.

(Beta)