Istražni sudija Županijskog suda u Vukovaru izdao je nalog za raspisivanje medjunarodne poternice i odredio pritvor za Miroslava Radića, koga je Haški sud, u prvom stepenu, oslobodio odgovornosti za zločin na farmi Ovčara. Radićev branilac izjavio je da nalog nema pravnu težinu van Hrvatske, a ministar pravde Srbije ranije je odbacio mogućnost izručenja Radića Hrvatskoj.
Istražni sudija Županijskog suda u Vukovaru izdao je u četvrtak uveče nalog za raspisivanje medjunarodne poternice i odredilo pritvor za Miroslava Radića, koga je Haški sud, u prvom stepenu, oslobodio odgovornosti za zločin na farmi Ovčara.Kako je saopštilo državno tužilaštvo na internet sajtu, Radić je osumnjičen za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika na području Vukovara 1991, kao i da je posle pada tog grada, 18. novembra 1991, lično ubio hrvatskog vojnika Djuru Begovića, hicem u glavu.
Radić je osumnjičen da je "kao komandir protivoklopne čete Prve gardijske motorizovane brigade JNA učestvovao u "oružanoj agresiji JNA i njoj pridruženih teritorijalnih i paravojnih jedinica na Hrvatsku".
Njemu se stavlja na teret i da je "sprovodio naredjenja o napadu na Vukovar radi proterivanja i ubijanja nesrpskog stanovništva, uništavanja nesrpskog kulturnog i istorijskog nasledja i okupacije u cilju stvaranja velike Srbije". "Sprovodio je naredjenja generala Veljka Kadijevića, koje je izdavao kao savezni sekretar za narodnu odbranu SFRJ i general-pukovnika Blagoja Adžića, načelnika Generalštava JNA, koji su isplanirali i naredili operaciju napada na Vukovar, kao i naredjenja pukovnika Mileta Mrkšića, komandanta Prve gardijske motorizovane tenkovske brigade", istaklo je tužilaštvo.
Pritom je navedeno da je Radić, kršeći medjunarodno pravo tokom napada izdavao naredjenja da se bez izbora cilja puca po gradu u kojem je u to vreme boravilo oko 50.000 ljudi, uglavnom civila, zbog čega je smrtno stradao veći broj civila i razoren grad.
Tužilaštvo je navelo da je Radić posle pada Vukovara podsticao pripadnike svoje jedinice na ubijanje i maltretiranje civila i vojnika koji su položili oružje i sam učestvovao u maltretiranju i ubijanju, pa je tako ubio Begovića, koji se zajedno s grupom vojnika predao.
Prvostepeno veće Haškog suda oslobodilo je prošle sedmice Radića po svim tačkama optužnice, nakon čega je pušten na slobodu, dok je Mrkšić osudjen na 20, a Šljivančanin na pet godina zatvora. Oni su bili optuženi za zločin na farmi Ovčara, 20. novembra 1991, posle pada Vukovara.
Protiv Radića i još devet osoba vukovarsko županijsko tužilaštvo je 2002. podiglo optužnicu, koja još nije pravosnažna jer na osječkom županijskom sudu nije rešen prigovor Radićevih branilaca na optužnicu. U toj su se optužnici našli i Mrkšić, Šljivančanin, Kadijević, Adžić, Zvonko Jurjević, Božidar Stevanović, Života Panić, Vojislav Šešelj i Goran Hadžić.
Radićev haški branilac Borivoje Borović izjavio je da je nalog hrvatskog pravosudja "u suprotnosti sa medjunarodnim i pravnim standardima" i da nema pravnu težinu van Hrvatske. "Poternica i odredjivanje pritvora Radiću ne može da ima bilo kakve posledice po njega", rekao je Borović agenciji Beta, navodeći da je predmet "vukovarske trojke" u nadležnosti Haškog suda koji je izrekao oslobadjajuću presudu Radiću i koja, kako je podsetio, nije pravosnažna.
Borović je kazao da je takav potez hrvatskog pravosudja "neprimeren" ocenjujući da bi Hrvatska zbog nepoštovanja Haškog tribunala mogla da "snosi neke posledice".
Srpski ministar pravde Dušan Petrović odbacio je ranije mogućnost da oficir bivše JNA Miroslav Radić bude izručen Hrvatskoj da bi mu se tamo sudilo za navodne ratne zločine. On je ukazao da su takvi zahveti iz susedne Hrvatske političke prirode zbog, kako je naveo, predizborne kampanje koja se vodi u Hrvatskoj.
Komentarišući izjavu hrvatskog premijera Ive Sanadera da će Hrvatska raspisati medjunarodnu poternicu za Radićem, Petrović je izrazio uverenje da je jedan takav oštar ton posle odluke Haškog tribunala odraz političke situacije u Hrvatskoj u ovom trenutku. Petrović se saglasio da postoje primedbe na rad i odluke Haškog tribunala i podsetio da je taj medjunarodni sud osnovan odlukom Saveta bezbednosti UN i da svaka država može da donese odluku da li će biti deo sistema UN ili neće. "Odluke Medjunarodnog suda u Hagu se moraju poštovati", naglasio je srpski ministar pravde.
(Tanjug/MONDO, arhivska fotografija AP-a: Radić u Vukovaru 1991. godine)
