Knjiga koja će sasvim sigurno izazvati najviše komentara na sajmu i u vezi sa njim je srpsko-hrvatski rečnik profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta Marka Samardžije, piše "Večernji list".

Reč je o izdanju Matice hrvatske, čija je najava pre tačno dve godine izazvala brojne kritike, primedbe, kolumnističke humoreske i političke optužbe.

Medijska buka bila je, ocenjuje zagrebački dnevnik, intenzivna kao da se ne radi o stručnom jezičkom priručniku koji je plod dugogodišnjeg rada uglednog hrvatskog jezikoslovca, nego o "nekakvoj policijskoj poternici kojom će se iz hrvatske jezičke prakse isterivati reči srpskog porekla".

Profesor Samardžija u predgovoru ističe da su dvadesetak godina nakon raspada zajedničke države na hrvatskoj strani odrasli naraštaji s hrvatskim jezičkim osećajem, drugačije odškolo­vani, koji u dodiru sa srpskim jezikom "zastaju nesigurni i zbunjeni", jer im je velik deo toga razumljiv, deo sličan vlastitom, "ali i jedan deo nepoznat i nerazumljiv, pogotovo kad su posredi nazivi i nestandardnojezični leksemi".

Upravo zato je, objašnjava autor rada, odlučio da sastavi rečnik po načelima dvojezične leksikografije, prvenstveno kao praktično pomagalo pripadnicama hr­vatske jezičke zajednice za što potpunije, ispravnije i celovitije razumevanje srpskog jezika.

Samardžija tvrdi da mu namera nije bila da povuče crtu ili popiše sve razlike između hrvatsko­g i srpskog jezika, nego da olakša razumevanje srpskih opšteleksičkih i češćih terminoloških posebnosti.

Profesor otvoreno ističe da je do početka devedesetih godina prošlog veka u Hrvatskoj vladao "politikom brižno podupiran serbokroatizam koji je razlike između hrvatskog i srpskog jezika sistemski minimizirao i ignorisao".

Sada se pred hrvatskim čitaocima nalazi pregledni rečnik s više hiljada reči na gotovo 600 stranica, a diskusija o njegovim prednostima i manama sigurno će biti i glasna i duga, zaključuje "Večernji list".