Akcija Oluja slavlje u Hrvatskoj

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

EX YU

A Hrvati...opet slave ZLOČIN (FOTO, VIDEO)

Izvor MONDO/Agencije
Izvor MONDO/Agencije

Hrvatska vojno-policijska akcija "Oluja", 21. godinu posle, obeležava se nizom manifestacija u Hrvatskoj i Srbiji, ali u Hrvatskoj se taj datum obeležava kao "Dan pobede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan branitelja."

Podizanjem šahovnice na tvrđavi u Kninu je počela centralna proslava Dana pobede i domovinske zahvalnosti, 21. godišnjica vojno policijske akcije "Oluja", tokom koje je iz Hrvatske proterano više od 250.000 Srba, više od hiljadu je ubijeno, a više od 800 se i danas vode kao nestali.

Svečanosti su prisustvovali hrvatski zvaničnici, porodice poginulih i pripadnici jedinica Trigovi, Gromovi, Kune, Pauci, Sokolovi, Pume i Vukovi.

Na svečanosti je rečeno da je u "Oluji" učestvovalo oko 200.000 hrvatskih vojnika, te da je za 84 sata oslobođeno više od 10.000 kvadratnih kilometara, a proterano je više od 200.000 Srba, javio je izveštač Tanjuga sa lica mesta.

Bivši premijer i lider Narodne koalicije Zoran Milanović nije se pojavio u Kninu, ali je bio najčešća tema na ulicama i u kafićima zbog njegove nedavne izjave da je Hrvatska "slučajna država".

Zato je prva poruka predsednice Kolinde Grabar Kitarović bila upućena upravo Milanoviću. Ona je, naime, rekla da je Hrvatska stvorena pobedom hrvatskog naroda i njegovom voljom izraženom na referendumu 1990, a vojnu operaciju Oluja je nazvala "briljantnom i etički čistom".

Kitarović je odgovarajući Milanoviću poručila:"Moderna Hrvatska država stvorena je voljom hrvatskog naroda i voljom izraženom na referendumom 1990. i veličanstvenom pobedom hrvatskih branitelja u Oluji koju ovde danas slavimo".

Ona je  poručila da je Hrvatska stvorena pobedom hrvatskog naroda i njegovom voljom izraženom na referendumu 1991, a vojnu operaciju je nazvala "briljantnom i etički čistom".

Dobar deo obraćanja na svečanosti u Kninu, Grabar Kitarović je posvetila odnosima Srbije i Hrvatske.

Pogledajte

00:00
kolinda, knin
sn
Izvor: Tanjug
Izvor: Tanjug

Prethodno, prisutnima se obratio pukovnik u penziji Ivica Glavota koji se javno izvinio hrvatskom narodu jer posao nakonj Oluje nije završen do kraja.

On je oštro kritikovao hrvatsku vlast rekavši da joj je narod verovao i da je očekivao napredak u svim segmentima društva i borbu za savremeno društvo.

"Taj drugi čin nije ni počeo, 21 godinu nakon Oluje. To je bila operacije koja je omogućila poražavanje velikosrpskih pretenzija, ali i da niko drugi, osim Hrvata ne može određivati budućnost zemlje", rekao je.
Ovom bivšem specijalacu koji je, kaže, ratovao od Vukovara do Prevlake, najviše smeta to što su, kako je rekao, birački spiskovi čišćeni u gotovo svim gradovima, ali ne i u Vukovaru, što je omogućilo da se postavljaju ćirilične table.

"Priča o lustraciji je istina i treba se osloboditi tog tereta, jer se samo tako može lakše ići napred", rekao je Glavota i dodao:

"Kada u državi postanete papci znate da ćete uskoro biti papkari, volovi. Narode moj, ne dopustite da nas vuku za nos", poručio je on.

S druge strane, Milanović je nakon polaganja venaca na zagrebačkom groblju Mirogoj svečanost u Kninu nazvao "stranačkom zabavom".

"Naravno da je to uvreda prema ljudima, ali od onih koji organiziraju stranačku proslavu i stranački tulum. Naravno da u Kninu ima i ljudi koji tamo dolaze s patriotskim, domoljubnim motivima i ne dolaze na stranački skup. Ali nažalost, zadnjih godina to se pretvorilo u stranački skup HDZ-a", rekao je Milanović novinarima.

 Uobičajeno nakon zvaničnog dela svečanosti ulicama Knina su se mogle čuti ustaške pesme i pokliči "Za Dom spremni."

Kako javljaju hrvatski mediji, policija ih je pustila da mirno marširaju, a generali Hrvatske vojske u svečanim odorama im mašu i dižu palac u znak podrške.

sn
Izvor: Index.hr/YouTube

Uveče, na gradskom stadionu, biće održan koncert Marka Perkovića Tompsona, pevača poznatog po veličanju ustaša u svojim pesmama. Koncert se održava pod nazivom "Pobeda za heroje."

Ovogodišnji proslavu zajedno organizuju Ministarstvo odbrane, unutrašnjih poslova i veterana, kao u Kancelarija predsednice Hrvatske, hrvatski parlament i grad Knin.

Operacija "Oluja" trajala je pet dana - od 4. do 9. avgusta 1995. i bila je dobro isplanirana akcija proterivanja celokupnog srpskog stanovništva.

oluja, akcija oluja, operacija oluja, izbeglice, prognani, raseljeni, hrvatska, Izvor: Mondo/Mario Milojević


Hrvatska vlast već 21 godinu "Oluju" prikazuje kao "briljantnu" vojno-policijsku operaciju, iako svi relevantni podaci i dokumenti, i na srpskoj i na hrvatskoj strani, jasno govore da je u pitanju ratni zločin i udruženi zločinački poduhvat, kako je to u optužnicama kvalifikovao Haški tribunal.

Jedan od tih dokumenata je i transkript sa sastanka tadašnjeg predsednika Hrvatske Franje Tuđmana sa vojnim vrhom Hrvatske vojske na Brionima, 31. jula 1995, iz kojeg se može čuti da je dao instrukcije svojim generalima kako da se izazove strah i panika kod srpskog stanovništva sa ciljem proterivanja u Srbiju, iako će im hrvatska vlast, kako je rekao, “tobože jamčiti građanska prava".

Do akcije "Oluja" je došlo uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom UN-a, a predstavnici bivše RSK u Ženevi i Beogradu su odbili predlog međunarodne zajednice o mirnom razrešenju, takozvani Plan Z-4.

Odluka o napadu na prostor severa Dalmacije, Liku, Kordun i Baniju, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu, doneta je na ostrvu Brioni na predlog tadašnjeg komandanta sektora Jug hrvatskih oružanih snaga generala Ante Gotovine.

Na tom sastanku državnog i vojnog vrha predsednik Hrvatske Franjo Tuđman je jasno definisao cilj operacije porucivši da treba naneti "takve udarce Srbima da prakticno nestanu s ovih prostora".

Akcija je počela 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane.

Prema dostupnim podacima u napadu hrvatske vojske i policije na Srbe u tadašnjoj samoproklamovanoj Republici Srpskoj Krajini učestvovalo je 150.000 vojnika Hrvatske vojske i 25.000 vojnika Armije BiH, što je ukupno 175.000 vojnika prema 27.000 vojnika Vojske RSK.

sn
Izvor: YouTube



Hrvatski vojnici su bili moderno opremljeni i naoružani, dobro obučeni od stranih instruktora i dobro utrenirani za konkretnu akciju, uz sveobuhvatnu pomoć SAD i NATO.

Srbi u Hrvatskoj su računali na pomoć Srbije i Republike Srpske, ali ta pomoć je izostala. Nisu imali nikakve šanse da se odbrane.

Ni danas međutim još nema sasvim preciznih podataka o žrtvama.

Dokumentaciono-informativni centar Veritas saopštio je da se u evidenciji te organizacije nalaze imena 1.856 poginulih i nestalih Srba tokom i posle akciji, od čega je do sada rasvetljena sudbina 1.019 osoba.

Na evidenciji nestalih vodi se još 837 osoba, od cega 613 civila, medu kojima je 308 žena.

Prema nekim izvorima, u akciji je nestalo 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.

O tome koliko je Srba izbeglo postoje takođe različiti podaci i oni se kreću od 220.000 do čak 340.000.

U višednevnoj akciji, kako je konstatovao i sam Haški tribunal, izvršeni su teški zločini.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo.

Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko podrucja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i severnoj Bosni krenule ka Srbiji.

Vlasti u Srbiji su izbegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo.

U prvostepenoj presudi Haškog tribunala iz aprila 2011. bilo je ocenjeno da je "Oluja" bila udruženi zločinacki poduhvat, na čelu s tadašnjim predsednikom Tuđmanom, i sa je njen "cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva i naseljavanje tog podrucja Hrvatima".

Tribunal je drugostepenu presudu doneo 17. novembra 2012. i njome oslobodio krivice hrvatske generale Gotovinu i Mladena Markača.

Oni su oslobođeni krivice za progon srpskog stanovništva iz Kninske krajine 1995, čime je poništena prvostepena presuda kojom je Gotovina bio osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora.

Žalbeno veće je oslobodilo optužene po svim tačkama optužbe, mada nisu negirani zločini utvrđeni u prvostepenoj presudi.

Srbija se danas seća stradalih i prognanih u "Oluji." Tačno u podne oglasila suse zvona i sirene.

Komentari 39

Komentar je uspešno poslat.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

s

Evo vam naslov:Niski bankar ojadio stedise Treba nam jos naslova kakvi smo mi? Sramota Na teritoriji srbije treba da se otvori rezervat samo za zivotinje

s

Srbija se seca stradalih!?A sta smo uradili mi u Srbiji? Sta danas radimo? Prodajemo trgovinske centre hrvatima i mi sami sebe satiremo po firmama.Sram da nas bude-celog naroda. I za ovo niko da nije spomenio ni predsednika ni premijera,mi kao narod smo neprijatelji sami sebi-odvratno.Stidim se sto zivim u SRBIJI

samo kazem

Milosevic je prodao Krajinu i tacka. Nisu Hrvati nikog pobedili, samo se nasa vojska povukla, a onda i narod pobegao za njom. To je sve Milosevic dogovorio sa Tudjmanom. Tako da nemamo sta da kukumavcimo na Hrvate koji su prvi put u istoriji ni krivi ni duzni izvojevali neku znacajnu vojnu pobedu.

special-image

PRODAVNICA

MONDO REPORTAŽE

MONDO & EU

Inicijalizacija u toku...
loader