U Sarajevu danas živi više od 40.000 Arapa, a među njima je 30 odsto onih koji pripadaju vehabijsko-selefijskoj ideologiji kakvu imaju terorističke organizacije "Islamska država" i Al Kaida, piše zagrebački "Večernji list".
List istice, pozivajuci se na nezvanicne informacije, da je do sada deportovano više od 30 arapskih državljana, kojima je zabranjen ulaz u BiH zbog povezanosti sa "Islamskom državom" i drugim radikalnim islamistickim grupama, prenosi RTRS.
Vecina Arapa na mobilnom telefonu ima pesme Islamske države, navodi "Vecernji list".
Najviše Arapa je iz Kuvajta, oko 14.000, te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, a najveci problem je što niko ne zna ko ulazi i izlazi iz BiH, te koliki je broj Arapa koji su pokupovali nekretnine.
U Sarajevu, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, živi ukupno oko 270.000 ljudi.
Izvesno je da sve masovnija prodaja zemljišta firmama i licima iz arapskih zemalja za BiH može da predstavlja ozbiljan dugorocni problem, a nejasno poreklo novca kojim se to cini postalo je predmet zanimanja policijskih i obaveštajnih agencija u BiH.
S obzirom na to da državljani arapskih zemalja nemaju mogucnost direktne kupovine nekretnina u BiH, tu zakonsku prepreku uspeli su da reše tako to što to u njihovo ime cine firme ili advokatske kancelarije koji raspolažu milionima evra.
Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujic potvrdio je da je u BiH registrovano 108 firmi posredstvom kojih Arapi kupuju zemljište u BiH. Kuvajcani vode 71 firmu, 13 Libijci, 10 Sirijci, a dve državljani Katara.
"Našli smo puno fiktivnih firmi", istakao je Ujic, pojašnjavajuci da je 99 odsto firmi koje trguju nekretninama registrovano sa osnivackim kapitalom od 2.000 konvertibilnih maraka, a u meduvremenu su kupile zemljište ili zgrade u vrednosti od po 600.000 ili 700.000 KM.
Prema njegovim recima, problem je postao toliko ozbiljan da su se u provere ukljucili i Agencija za istrage i zaštitu BiH i Obaveštajno-bezbednosna agencija.
U tekstu "Vecernjeg lista" piše da, "šetajuci Bašcaršijom imate osecaj kao da ste u saudijskom Rijadu ili u bilo kojoj zalivskoj zemlji u kojoj se sprovodi strogi šerijatski zakon", kao i da gotovo sve Arapkinje nose burku ili nikab.
Trgovci i ugostitelji svoje radnje prilagodavaju Arapima tako što su cenovnici i oglasi cesto štampani na arapskom jeziku, restorani na izlozima naglašavaju posluživanje halal hrane, a u kaficima, osim onih ciji su vlasnici Srbi i Hrvati, više se ne toci alkohol.
Gotovo svi parkovi u Sarajevu, koji su pre bili omiljena mesta zaljubljenih, dece i starijih lica, danas su postali arapska odmarališta u kojima arapske porodice borave citav dan odmarajuci se, rucaju i klanjaju.
Poznavanje arapskog jezika u Sarajevu danas je vrednije od zlata i on bi uskoro mogao da postane službeni jezik u BiH, piše list.