Prva sumnja u trgovinu organima u Hrvatskoj šokirala je region, a zbog toga je zdravstvena inspekcija privremeno zabranila program transplantacije bubrega živih nesrodnih davalaca u KBC-u Zagreb. "Najpre je potrebno utvrditi da li je na Rebru povređena lekarska etika - odnosno da li su u toj bolnici 2019. godine obavljene dve sumnjive transplantacije bubrega. Davaoci bubrega su vozač kamiona slabijeg socijalnog statusa iz Pančeva i pekar sa Kosova sa šestoro dece, dok su primaoci muškarci iz Hrvatske", odgovaraju iz KBC-a Zagreb na pitanje da li je reč o trgovini organima.
“Sve transplantacije se rade uz odobrenje Etičkog odbora KBC-a Zagreb, a nakon evaluacije učesnika. Sve preduzete aktivnosti i postupci identični su zahvatima koji se rade u svim drugim transplantacionim centrima u Republici Hrvatskoj u kojima je obavljena transplantacija bubrega od živog nesrodnog davaoca”, saopšteno je, između ostalog, iz KBC-a Zagreb.
Podsetimo, Ministarstvo zdravlja Hrvatske u utorak je objavilo da su sumnja u prvi slučaj trgovine organima kao i da su dve sumnjive transplantacije bubrega u KBC-u Zagreb 2019. godine prijavljene Državnom tužilaštvu na dalje postupanje. Prošle nedelje TV UNA objavila je dokumentaciju i informaciju da su u 2019. godini u KBC-u Zagreb obavljene dve transplantacije bubrega od nesrodnih živih davalaca, što je Ministarstvo zdravlja ocenilo sumnjivim. Donatori su bili muškarci iz Srbije i sa Kosova, u oba slučaja slabijeg imovinskog stanja.
Dok u bolnici Merkur, gde su u jednom slučaju odbili transplantaciju, ali i u Hrvatskoj lekarskoj komori, danas o svemu ćute, potvrđuju u Ministarstvu.
“Slučaj je prvo prosleđen Hrvatskoj lekarskoj komori zbog kršenja Kodeksa medicinske etike i deontologije, zatim Državnom tužilaštvu Republike Hrvatske", saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
U zagrebačkom Županijskom državnom tužilaštvu kažu za HRT da sprovode potrebne istrage i pozivaju na tajnost podataka. Udruženje pacijenata pita šta je sa sankcijama i očekuju odgovore...
“Kako je moguće da bolnica Merkur odbije pacijenta zbog sumnje na trgovinu organima, odnosno da je sumnja podignuta zbog niskog socioekonomskog statusa davalaca, a potom je isti postupak obavljen u drugoj hrvatskoj bolnici Rebro u istom gradu?", pita Jasna Karačić, predsednica Hrvatskog udruženja za promicanje prava pacijenata.
Zakon važi za sve - u Hrvatskoj je moguća transplantacija organa od živih nesrodnih donora, a kontrole su stroge.
“Pored toga, takvi nesrodni davaoci moraju da prođu i specifično psihološko testiranje, odobrenje stručnog tima transplantacionog centra i etičke komisije zdravstvene ustanove u kojoj se radi transplantacija”, otkriva prof. dr sc. Željko Župan, Zavod za anesteziologiju, intenzivno lečenje i intenzivno lečenje KBC Rijeka.
“Inače smo veoma oprezni kada se ukaže mogućnost živog nesrodnog davaoca. Posebno zbog neke ekonomske mogućnosti, jer to nikako ne možemo isključiti", kaže prim. dr sc. Lidija Orlić, nefrolog internista, KBC Rijeka.
Samo reklamiranje dostupnosti ili potrebe za organima je kažnjivo do tri godine zatvora.
“Zakonodavac najstrožom kaznom do deset godina sankcioniše transplantaciju organa posedovanjem ili posredovanjem ako se zna da je lice bilo žrtva trgovine ljudima", kaže dr sc. Nevena Aljinović, pravnik, iz Odeljenja za forenzičke nauke, Univerziteta u Splitu.
(MONDO)