Evropski pakt o migracijama, sveobuhvatni zakonodavni paket kojim se uspostavljaju zajednička pravila za upravljanje migracijama, nadzor granica i postupcima azila počinje da se primenjuje u petak u svim državama članicama.
"Pakt o migracijama i azilu donosi sigurnije spoljne granice, solidarnost između država članica i efikasnije postupke za azil i vraćanje" nelegalnih migranata", izjavila je predsednica Komisije Ursula fon der Lajen.
Pakt o migracijama i azilu uključuje 10 zakonodavnih akata o kojima se pregovaralo čak osam godina. Novi pakt predviđa obaveznu solidarnost među državama u suočavanju sa migrantskim pritiscima, brže i efikasnije postupke azila i bolje upravljanje granicama.
"Dovodimo u red našu evropsku kuću. Sa ovim stvaramo uslove da mi odlučujemo ko može doći u Evropu, ko može ostati, a ko mora da ode", izjavio je komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner.
Celovita reforma se temelji na predlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je propao prethodni predlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. Konačno je usvojen u maju 2024. godini, a državama članicama je ostavljeno dve godine da se pripreme za sprovođenje pakta.
Solidarnost sa članicama pod migracijskim pritiskom
Glavni element pakta je obavezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađu pod nesrazmernim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice moći će da biraju između prihvata tražilaca azila iz pogođene države članice i finansijskog doprinosa zajedničkom fondu za zbrinjavanje migranata ili pružanja operativne i tehničke podrške. Države članice koje se nađu pod velikim migrantskim pritiskom moći će da računaju na podršku iz fonda solidarnosti. Države članice mogu doprinositi tom fondu solidarnosti na tri načina – plaćanjem finansijskog doprinosa, tehničkom podrškom slanjem opreme ili eksperata, kao i prihvatom migranata.
Četiri zemlje koje su pod najvećim pritiskom, Kipar, Grčka, Italija i Španija, moći će da traže pomoć iz fonda solidarnosti, što uključuje premeštanje 21 hiljade tražilaca azila ili finansijsku pomoć u iznosu do 420 miliona evra iz evropskog budžeta.
To su brojke dogovorene za period od 12. juna do kraja 2026. godine, a potom će se za svaku godinu određivati nove brojke u zavisnosti od potrebe. Šest zemalja – Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska i Poljska – za koje je Komisija utvrdila da su u poslednjih pet godina kumulativno bile izložene migrantskom pritisku imaju pravo da traže da budu potpuno ili delimično izuzete od obaveze doprinosa mehanizmu solidarnosti, što znači da neće morati da daju finansijsku pomoć niti da primaju migrante aus članica koje su pod najvećim pritiskom.
Nova pravila za migrante
Paktom se uvode strože i brže procedure direktno na spoljnim granicama EU za osobe koje dolaze iz zemalja sa niskom stopom odobravanja azila. Svrha je da se brže utvrdi ko ima pravo na međunarodnu zaštitu, a ko mora biti vraćen u zemlju porekla.
Nova uredba o dubinskim proverama državljana trećih zemalja na spoljnim granicama EU predviđa obaveznu registraciju svih neregularnih migranata i temeljnu bezbednosnu proveru. Oni koji ne ispunjavaju uslove za ulazak u EU biće registrovani i podvrgnuti identifikacionim, bezbednosnim i zdravstvenim proverama.
Nova pravila takođe će omogućiti efikasniju proveru identiteta tražilaca azila i nezakonitih migranata u bazi podataka Eurodac, koja je digitalna okosnica novog sistema azila EU.
Za tražioce azila za koje je malo verovatno da će trebati međunarodnu zaštitu ili koji predstavljaju bezbednosni rizik uvodi se ubrzani postupak na granici.
Postupak može trajati najviše 12 nedelja, izuzetno do 16 nedelja. Osobe čiji su zahtevi odbijeni moraće da se vrate u roku od 12 nedelja. U slučaju krize, postupci za azil i povratak mogu trajati šest nedelja duže. Ubrzani granični postupci primenjivaće se na osobe koje predstavljaju pretnju nacionalnoj bezbednosti ili na one koje su dovele vlasti u zabludu o svom identitetu.
Zahtevi osoba iz trećih zemalja za koje je stopa odobrenja zahteva niža od 20 odsto takođe će se obrađivati ubrzanim postupkom na granici.
Maloletnici bez pratnje neće biti podvrgavani ubrzanom postupku na granici, osim ako ne predstavljaju bezbednosni rizik.
Pakt podelio Evropski parlament
Pakt nije bez kontroverzi, krajnja desnica ga smatra preslabim, dok na levom spektru nailazi na kritike da je previše restriktivan i da krši prava izbeglica.
Amnesti Internešnal predvodi kritiku sa leve strane, tvrdeći da će pakt dovesti do "porasta patnje" i "decenijama unazaditi evropsko pravo na azil", posebno upozoravajući na krizne odredbe koje državama članicama dopuštaju suspenziju temeljnih pravila u vanrednim situacijama.
Sa desne strane kritičari pak tvrde suprotno – da pakt nije dovoljno restriktivan i da neće zaustaviti masovnu neregularnu imigraciju. No pakt nije naišao na jednoglasnu podršku ni u Evropskom parlamentu ni među državama članicama.
Glasanje u aprilu 2024. prošlo je sa tesnom većinom – neke uredbe su usvojene sa razlikom od svega tridesetak glasova – a Mađarska i Poljska glasale su protiv u Savetu EU.
Italijanska delegacija unutar Socijaldemokrata u Evropskom parlamentu bila je čvrsto odlučna da glasa protiv pakta, a njen lider Brando Benifei rekao je: "Za nas, kao Italijane, ovo je premalo. Ljudska prava i evropska solidarnost su temeljne vrednosti. Mi ne podržavamo sporazum koji ostavlja Italiju samu i nije dovoljno čvrst kad su u pitanju prava najranjivijih ljudi."
Glavni arhitekta parlamentarnog dela reforme bio je švedski poslanik Tomas Tobe iz Evropske narodne partije, koji je više od tri godine vodio pregovore kao izvestilac za ključnu Uredbu o upravljanju azilom i migracijama.
"Nova pravila omogućiće nam da ponovo preuzmemo kontrolu nad spoljnim granicama i smanjimo migracijski pritisak prema EU. To ne bi bilo moguće bez našeg ujedinjenja", rekao je Tobe nakon postizanja dogovora. On je, međutim, do poslednjeg trenutka bio nesiguran u ishod glasanja.
"Niko ne može znati kakav će biti ishod glasanja", rekao je novinarima dan pre ključnog glasanja u aprilu 2024.
"Moj posao je sada, sat po sat, da uveravam kolege da je apsolutno najbolji način podrške evropskoj migracijskoj politici biti lojalan celom migracijskom paktu."
Od hrvatskih evroposlanika koji su prisustvovali glasanju svi su glasali za pakt.
Hrvatska se u ovoj reformi nalazi u specifičnom položaju. Kao spoljna granica šengenskog prostora i višegodišnja tranzitna ruta balkanske migracijske rute, Hrvatska je dugo bila među državama koje su najviše osetile pritisak neadekvatnog evropskog sistema.
Evroparlamentarac HDZ-a Karlo Resler, koji je bio član pregovaračkog tima Evropske narodne partije, jedan je od najglasnijih hrvatskih zagovornika reforme.
"Danas krijumčari ljudima znaju da evropski sistem migracija i azila ne funkcioniše. Znaju da čak i osobi, kada se nađe na teritoriji Evropske unije, bude sudskom i pravosnažnom odlukom određeno da nema pravo da bude na teritoriji Evropske unije, da će se samo jedna od pet osoba i vratiti", rekao je Resler, istakavši i da Hrvatska ima najveći broj graničnih policajaca po broju stanovnika u celoj EU.
Tomislav Sokol pak istakao je bezbednosnu dimenziju reforme: "Migracije se sve više pokazuju kao potencijalni izvor terorizma. Zato nam je potreban sveobuhvatan evropski odgovor koji će sadržati instrumente sprečavanja nekontrolisanih ulazaka, kao i mehanizam ubrzane deportacije onih koji nezakonito borave na teritoriji Evropske unije."
Ne treba očekivati savršen početak
Komesar Bruner je prošle nedelje izjavio da ne treba očekivati da sve od prvog dana funkcioniše savršeno. Alberto-Horst Najdhart, voditelj programa za evropske migracije pri Evropskom političkom centru i jedan od vodećih analitičara u ovoj oblasti, jasno je ocrtao granice reforme.
"Ako države članice odbiju da sprovode pravila koja su dogovorile, unutrašnje granične kontrole biće vraćene širom šengenskog prostora i doći će do sistemskih pušbekova (pushbackova) na spoljnim granicama", upozorio je Najdhart, dodajući da bi to moglo da pokrene "politički vrtlog" koji jača krajnje desne stranke širom Evrope.
Evropska komisija u izveštaju objavljenom 8. maja 2026. navodi da je većina država članica na putu pravovremenog sprovođenja, te ističe da su nezakoniti prelasci spoljnih granica EU u izveštajnom periodu od jula 2024. do juna 2025. pali za 35 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.
Zahtevi za azil pali su za 23 odsto u prvoj polovini 2025. u poređenju sa istim periodom 2024. godine, delom zbog drastičnog smanjenja sirijskih zahteva nakon pada Asadovog režima u decembru 2024. Sirijci su u prvoj polovini 2025. podneli svega 25.000 zahteva, što je pad od 66 odsto.
No stručnjaci upozoravaju da su ti pozitivni pokazatelji delom privremene prirode i da ne odražavaju stvarnu otpornost novog sistema.
BONUS VIDEO:
(Večernji list/MONDO)