Oko sto hiljada ljudi u toku prošle godine umesto u kovertama, poslalo je svoje biografije i prijave za posao putem Interneta. Toliko je nezaposlenih konkurisalo samo na specijalizovanom sajtu poslovi.infostud.com, a radnu knjižicu je klikom na ekran uspelo da dobije od 35.000 do 40.000 kandidata. Do zaposlenja “iz fotelje“ došlo je najviše studenata, diplomaca i visokoobrazovanih ljudi.

Sajt poslovi.infostud.com postoji već pola decenije, a Branislav Jovanović, PR“Infostuda“ kaže da raste broj ljudi koji koriste Internet za traženje posla, ali i poslodavaca koji oglašavaju konkurse. Napredak je i to što su kandidati sve više obučeni za pisanje biografija i za nastup na intervjuu, a i poslodavci su jasniji u odrednicama kakve ljude traže i imaju kvalitetnije procese selekcije, pišu “Večernje novosti.“

“Naš sajt mesečno pogleda oko 900.000 posetilaca, a ima ih osam puta više nego pre tri godine“, kaže Jovanović. “Oko 3.500 klijenata su preko nas potraživali radnike za svoje firme. Toliki broj najbolje potvrđuje sve prednosti traženja kvalitetnog kadra i selekcije preko Interneta“.

Na osnovu kvalifikacija koje poslodavci na sajtu navode kao potrebne, može se videti da postoje zanimanja u kojima je bitna dužina studiranja, prosečna ocena, fakultetska diploma i ona kod kojih su važnija praktična iskustva ili određene veštine.

“Posedovanje formalnog obrazovanja je često neophodno, ali dešava se da posao dobijaju baš kandidati bez visokog obrazovanja, ali koji brzo uče, rade vredno, odnosno ljudi sa izraženom motivacijom, fleksibilnošću i ambicijom“, objašnjava Jovanović.


“Znanje makar jednog stranog jezika i rada na računaru se podrazumevaju. Dovitljivi kandidati će, i pored oštre konkurencije, uspeti da se nametnu poslodavcima ako su, na primer, tokom studija ili po završetku volontirali, odlazili na prakse, obavljali honorarne, povremene i privremene poslove, bez obzira na to da li su ti poslovi iz oblasti za koju su se obrazovali. Svako radno iskustvo je bitno i bolje nego da ga nemate“.

Na novi način “tranzicionog“ zapošljavanja najlakše su se navikli mladi, jer je njima Internet i najviše dostupan. Oni, kako kažu stručnjaci, nemaju straha od novog, već često menjaju poslove, pa dok rade u jednoj firmi, češljaju po Internetu i traže bolje plaćena radna mesta. Sa srednjom generacijom, koju čine žene i muškarci koji su radili u sistemu jednog zaposlenja do penzije, situacija je mnogo drugačija, jer se oni teško navikavaju na sve te novine.

Prema rečima Dragana Musulina, PR Nacionalne službe za zapošljavanje, sve više ljudi koji traže posao se informiše putem Interneta, pa je NSZZ odlučila da modifikuje svoj sajt i da ga prilagodi korisnicima. Trenutno se na nsz.sr.gov.yu nalazi oglasnik “Poslovi“, gde takođe kandidati mogu pregledati oglase.

Prema analizi iz avgusta, poslodavci su najviše tražili ljude koji bi hteli da se bave trgovinom, ekonomiste i sve koje zanima administracija sa računovodstvom. Slede bankari, pa profesionalci iz oblasti osiguranja i marketinga.

Sa druge strane, poslodavci su imali solidne zahteve u pogledu stručne spreme kandidata. Svaki treći kandidat morao je da ima visoku školu (osnovne akademske studije) ili višu stručnu spremu, dok je više od polovine poslodavaca tražilo najmanje srednju stručnu spremu.

Posetioci sajta poslovi.infostud.com najviše puta su u avgustu pogledali oglas za administratora u firmi za veleprodaju duvana (26.000 pregleda), division manager-a u inostranoj firmi za proizvodnju i prodaju proizvoda od aluminijuma (18.000) i menadžera prodaje u firmi za uvoz i trgovinu predmeta za domaćinstvo (13.000). Inženjerske pozicije su jedina grupa koja se, osim administrativno-ekonomskih, izdvajala i činila skoro svaki peti od svih postavljenih oglasa u avgustu, a u kojima su najzastupljeniji bili oglasi za inženjere elektrotehnike, mašinstva i građevine.


Kandidati koji traže posao preko sajta poslovi.infostud.com imaju priliku da do kraja septembra ocene proces zapošljavanja kod konkretnih poslodavaca i da nagrade one najbolje. Oni mogu oceniti različite aspekte procesa selekcije, bez obzira na to da li su dobili posao ili ne, odgovaranjem na upitnik sa pitanjima vezanim za proces zapošljavanja. Pitanja za kandidate tiču se načina zakazivanja testiranja/intervjua za posao, profesionalnosti osobe koja je vodila ispitivanje ili testiranje, kako ocenjuju efikasnost, poštovanje dogovora i vremenskih rokova od strane potencijalnih poslodavaca. Podaci o najboljim i najkorektnijim poslodavcima, po mišljenju kandidata, biće objavljeni i biće im dodeljene nagrade.


(MONDO)