Nezaposlenost je opala ali postoji a i pored toga u Srbiji je manjak radne snage, one "prave". Oko 90.000 zanatlija svih profila u ovom trenutku nedostaje srpskom tržištu.
Podaci Građevinske komore donose, pišu današnje "Večernje novosti", još neke poražavajuće podatke - prosečna starost naših majstora, poput građevinskih radnika bez kojih nema ni zgrada ni puteva - je 55 godina.
Slično iskustvo imaju i u Sindikatu građevinarstva, gde naglašavaju da je većina dobrih majstora napustila zemlju u potrazi za boljim životom, a interesovanje mladih za upis u građevinske i druge zanatske škole je vrlo slabo.
Nacionalna služba za zapošljavanje danas ne raspolaže podacima o ukupnoj potražnji nijednog profila na tržištu rada.
Izmenama Zakona o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti iz 2009. godine, oni sada primaju i registruju isključivo prijave potreba za zapošljavanjem za koje se poslodavci njima obratio za pružanja usluge posredovanja.
"Najtraženija zanimanja, prema tim potrebama, u avgustu bili su komunalni higijeničari, čistači prostorija, manipulanti u prehrambenoj proizvodnji, zatim prodavci, zavarivači, bravari, građevinski i medicinski tehničari, dok su sa fakultetskom diplomom najpotrebnij bili građevinski inženjeri, ekonomisti, vaspitači, diplomirani i mašinski inženjer, ističu u NSZ.
S druge strane, vrlo visoko se kotiraju, a to znači da takvih profla nedostaje, pojedina trogodišnja zanimanja, odnosno zanati. Tako su se tokom 2019. filijalama NZS često obraćali poslodavci koji traže elektrozavarivače, bravare, vozače, elektromontere, instalatere, zidare, tesare, armirače, automehaničare, stolare, tapetare, kuvare, pekare i mesare.
