Ako želi da ublaži efekte svetske ekonomske krize, Srbija mora da što pre smanji fiskalne rashode, a na kojim stavkama će se to uraditi stvar je ekonomske politike vlade, upozoreno je danas na predstavljanju februarskog "Izveštaja o inflaciji" Narodne banke Srbije.

Generalni direktor Sektora NBS za ekonomske analize i istraživanja Branko Hinić ukazao je da se prema procenama centralne banke u ovoj godini očekuje privredni rast od oko dva odsto, ali samo u slučaju da se "znatno promeni karakter" fiskalne politike.

Hinić je istakao da u Srbiji pad privredne aktivnosti nije praćen smanjenjem cena i padom potrošačke tražnje već relativno jakim inflatornim pritiscima zbog čega nije realno da se u narednom periodu smanji obim restriktivnosti monetarne politike.

Hinić je upozorio da je rast cena koje su pod kontrolom države u januaru je bio 5,8 odsto, što je približno 50 odsto predviđenog rasta tih cena za 2009. godinu.

On je na predstavljanju izveštaja NBS o inflaciji naglasio da je sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) dogovoreno da rast regulisanih cena u ovoj godini bude najviše 13 odsto, sa odstupanjem plus ili minus dva odsto.

"U prvom kvartalu ove godine rast cena mogao bi da bude 4,4 odsto, na šta će uticati rast bazne inflacija od 2,8 odsto, zatim poskupljenje poljoprivrednih proizvoda, kao i rast kontrolisanih cena od 7,7 odsto", rekao je Hinić i dodao da Vlada o tome mora da vodi računa kad bude utvrđivala cene struje i komunalija.

Povećanje potrošačkih cena u januaru je iznosilo 2,2 odsto što je, prema njegovim rečima, na godišnjem nivou 10,1 odsto, iako je za 2009. godinu rast tih cena predviđen najviše do 6,5 odsto.

Procena NBS je, kako je rekao Hinić, da će maksimalni rast bruto društvenog proizvoda u 2009. godini biti dva odsto, i to samo pod uslovom da se fiskalna politika prilagođava posledicama ekonomske krize.

To, kako je objasnio, znači da Vlada treba da više sredstava ulaže u infrastrukturu i smanji budžetske rashode koji podstiču rast inflacije.

"Realnija očekivanja su da će centralna banka u narednom periodu povećavati referentnu kamatnu stopu, koja sada iznosi 16,5 odsto", rekao je Hinić i dodao da do smanjenja te stope može doći samo ako fiskalna politika bude restriktivnija i ne odstupi se od plana rasta regulisanih cena.

Centralna banka i nadalje, kako je najavio, neće utvrđivati granicu deviznog kursa već će intervenisati na međubankarskom deviznom tržištu u slučaju prevelikih dnevnih oscilacije kursa i smanjenog prometa deviza.

Prema njegovim rečima, referentna kamatna stopa u narednom periodu najverovatnije se neće menjati, a veći su izgledi da će biti korigovana naviše nego da bude smanjena.

Procenjuje se da će ukupna inflacija u prvom tromesečju ove godine, merena indeksom potrošačkih cena, da dostigne oko 4,4 odsto, naveo je Hinić.

Najznačajniji inflatorni pritisci očekuju se od deviznog kursa, s obzirom na jake uticaje na slabljenje dinara, zatim od planiranog povećanja regulisanih cena, najavljenog povećanja cena hrane i inflatornih očekivanja, dodao je on.

U srednjem roku na smanjenje inflacije trebalo bi da deluje usporavanje ekonomske i kreditne aktivnosti i pad domaće i svetske tražnje, istakao je Hinić.

Ako se ostvari očekivani rast cena pod kontrolom države od 7,8 odsto, izvesno je da će se već u prvom tromesečju 2009. godine dostići polovina ukupnog projektovanog rasta regulisanih cena za ovu godinu, upozorio je on.

Hinić je ukazao da su i u ovoj godini nastavljeni pritisci na slabljenje dinara, obim trgovine na međubankarskom deviznom tržištu je i dalje nizak, pa je tako domaća valuta u prvih mesec i po dana oslabila prema evru za 5,7 odsto, a prema dolaru za čak 15,2 odsto.

On je istakao da NBS ostaje pri stavu da neće ciljati određeni nivo kursa već će on ostati fleksibilan, a iz deviznih rezervi će se intervenisati samo u slučaju visokih dnevnih oscilacija i drastičnog smanjenja trgovine na međubankarskom tržištu.

(agencije/MONDO)