Izdavačko-istraživački centar Demostat na svom sajtu (demostat.rs) objašnjava novine koje donose izmene propisa u Nemačkoj, gde je ukinut "rezidencijalni test rada".

Građani zemalja "van-EU", što znači i građani Srbije, izjednačavaju se s rezidentima EU po pravima na zapošljavanje u nemačkim kompanijama.

To znači da poslodavci u Nemačkoj više neće morati da dokazuju nadležnim imigracionim vlastima da ne mogu da nađu kvalifikovane radnike u svojoj zemlji, ukoliko žele da zaposle stručnjaka koji nije državljanin te zemlje.

Pojednostavljene su procedure za priznavanje diplome useljenicima iz trećih zemalja, tako da će građani Srbije kraće čekati na izdavanje zvaničnih potvrda i nostrifikaciju diploma.

NAJTOPLIJA DOBRODOŠLICA JE ZA...

Programeri, inženjeri elektrotehnike ali i kvalifikovani električari, negovatelji i negovateljice i zdravstveni radnici nalaze se na vrhu liste najtraženije radne snage u Nemačkoj prema podacima Dekra akademije iz te zemlje. Procene su da Nemačkoj nedostaje i oko 1,7 miliona industrijskih radnika, majstora i medicinskog osoblja.

Uvedena je mogućnost da čak i oni koji nemaju nikakav posao zagarantovan u Nemačkoj. Što je ranije bio uslov za dolazak, mogu da dođu i borave u toj zemlji sa posebnom vizom i do šest meseci tražeći posao.

Da bi dobili takvo odobrenje moraju da ispune određene uslove kao što je dokazivanje da imaju dovoljno sredstava da se izdržavaju jer neće imati pravo ni na kakav oblik socijalne pomoći.

Do sada su građani Srbije mogli u Nemačkoj da ostanu najduže tri meseca i to u turističkoj poseti, iako su mnogi to koristili za rad na crno i pokušaj traženja stalnog zaposlenja.

"Četvrta promena koja se najavljuje posebno je važna za iseljenike iz naše zemlje zato što se odnosi na smanjenje gužvi i ubrzavanje procesa za dobijanje termina u konzulatima što je do sada često predstavljalo najteži deo procesa za konačno iseljenje", ukazao je Demostat.

Novim zakonom trebalo bi da ambasade dodeljuju termine najduže u roku od 14 radnih dana od podnošenja zahteva za termin, dok bi odluka o odobrenju vize trebalo da se donese u roku od tri nedelje nakon termina.

Nemačke olakšice predstvljaju dodatni problem za iseljeničke zemlje, među kojima je i Srbija, a koje i sam kubure s nedostatkom kvalitetne radne snage.

"Vlada Srbije i sve institucije države protiv drastičnog iseljavanja radnika mogu i treba da se bore koncipiranjem jasne strategije kako za obrazovanje kadra koji nama nedostaje, tako i konkurentnijim zaradama u našoj zemlji", rekao je za Demostat predsednik UGS "Nezavisnost" Zoran Stojiljković.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić je optimističniji, i smatra da izmene propisa za useljavanje radnika u Nemačku neće dovesti do značajno većeg odliva ljudi iz Srbije već će omogućiti da oni koji su svakako planirali da se isele to sada urade lakše i na bolje organizovan način.