Vest da je Švedska stavila na "crnu listu" banke u Srbiji izazvala je veliku pažnju. Međutim, u Narodnoj banci Srbije su rekli za portal "Nova ekonomija" da je reč samo o jednoj švedskoj banci koja namerava od 1. jula 2020. da obustavi platni promet sa korisnicima u 90 država, uključujući i Republiku Srbiju.

"Ne raspolažemo informacijama o konkretnim razlozima za obustavljanje platnog prometa ni sa jednom od obuhvaćenih država i verujemo da je reč o grešci birokratske prirode", navode u NBS.

Narodna banka Srbije je već preduzela odgovarajuće korake na potpunom razjašnjenju ovog pitanja i otklanjanju verovatne greške, pri čemu će učiniti sve da se u saradnji sa drugim nadležnim organima i u komunikaciji sa nadležnim subjektima u Švedskoj, ova, kako se podvlači, birokratska greška pojedinačne banke, na vreme otkloni, stoji u odgovoru na pitanja Nove ekonomije zašto se ovo dogodilo.

Centralna banka podvlači i da osim navedene švedske banke nisu evidentirali probleme u platnom prometu sa drugim državama, niti su se klijenti domaćih banaka obraćali Narodnoj banci Srbije da im te banke dostavljaju obaveštenje o tome da će transakcije sa švedskim bankama biti moguće do 30. juna.

Inače, švedski bankarski sistem je poslednjih godinu dana globalna tema zbog skandala sa pranjem novca. Utvrđeno je da je ruski oligarh koristio of šor račune u baltičkim ograncima Swedenbank da bi oprao milione. Službenici litvanske banke su aktivno "jurili" rizične klijente i zanemarivali procedure za sprečavanje pranja novca. U odgovoru Novoj Ekonomiji, Narodna banka Srbije je dosta prostora posvetila borbi protiv pranja novca.

Ističe se da Republika Srbija u ovom trenutku apsolutno ispunjava sve standarde koji se odnose na bezbedno i sigurno obavljanje platnog prometa i odgovarajućeg praćenja finansijskih tokova. NBS podsećaja da je Međunarodno telo koje prati usklađenost sistema u oblasti pranja novca i finansiranja terorizma sa međunarodnim preporukama (FATF) u junu 2019. godine navelo da je Srbija u potpunosti ispunila akcioni plan i da se više ne nalazi na tzv. sivoj listi. Odnosno da Srbija više nije na listi zemalja kod kojih su postojali određeni nedostaci u sistemu za borbu protiv sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

Dodaje se da je na toj listi sada Island.

Srbija se, inače, nikada nije nalazila na tzv. crnoj listi FATF-a, kako je stvoren pogrešan utisak u pojedinim medijima, dodaje se.

"Ističemo da čak i u periodu dok se naša država nalazila na tzv. sivoj listi, platni promet sa stranim državama nije bio obustavljen, niti je bio otežan, a bez teškoća se odvijao i sa švedskim bankama".

O odgovarajućoj primeni svih međunarodnih standarda i usklađenosti našeg zakonodavstva sa evropskim i napretku u ovoj oblasti, svedoči i to što je Evropska unija, čija je Švedska država članica, u decembru 2019. godine otvorila pregovore s Republikom Srbijom u pregovaračkom poglavlju 4 koje se odnosi na slobodu kretanja kapitala, a koje, između ostalog, obuhvata i platni promet i sprečavanje pranja novca, podvlači Narodna banka.