• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

ZANAT KOJI IZUMIRE U SRBIJI: Više niko neće da radi - pomama za "majstorima" sve veća

Autor Tamara Jovanović

Pojedini zanati u Srbiji polako nestaju.

 Potražnja za pekarima u Srbiji Izvor: RTS/PrintScreen

Male porodične pekare polako se gase zbog velikih prehrambrenih lancaca u kojima je sve automatizovano, ali i sve skuplje sirovine.Još jedan problem je i manjak radne snage. Pekarski zanat će za nekoliko godina potpuno nestati, upozoravaju u Uniji pekara Srbije i ističu da što pre treba doneti Zakon o zanatstvu.

Otvaraju se picerije, poslastičarnice, moderne pekare koje uglavnom prodaju već gotove zamrznute ili poluzamrznute proizvode, dok je pravih pekara u kojima se testo pravi ručno sve manje. Pored visokih cena dažbina i sirovina, pekari se suočavaju i sa deficitom radne snage. Veoma često nekoliko pekara ima istog majstora za burek.

Možda će vas zanimati

"Ručni rad polako gubi smisao, mada to treba da bude glavna stvar, jer to što ruka napravi mašina nikada neće moći. Testo i ljudska energija su povezani jedno sa drugim i to donosi jedan fantastičan proizvod sa puno mirisa i ukusa", kaže Zoran Grubanoski, vlasnik jedne pekare.

Male pekare su uglavnom porodični biznis, pa kada nema ko da ga nasledi, posao se gasi. Problem je i preveliki broj pekara, a posebno su ugrožene one na lošijim lokacijama sa manjim prometom.

"Taj posao na tim mestima izumire, borba je velika, a poseban problem je što nemamo dovoljan broj kvalifikovane radne snage. Ljudi odlaze, neće da rade, kada dođe sezona pobegnu na more. Više niko neće da bude pekar, mesar ili nešto slično", navodi Zoran Pralica, predsednik Unije pekara Srbije.

Rešenje je, kažu, lojalna konkurencija, optimalan broj pekara i donošenje Zakona o zanatstvu, koji bi mogao da reši pitanje statusa velikog broja zanatlija kao što su pekari, kozmetičari, frizeri, moleri, ali i starih umetničkih zanatlija.

"Potrebno je izgraditi eko sistem, statusno prepoznati zanatlije i oni koji ispunjavaju uslove da budu upisani u registar i da dobiju posebne mere podrške kako bi mogli da opstanu i budu konkurentni", ističe Violeta Jovanović, direktorka NALED-a.

U našoj zemlji se dnevno proizvede oko 3,5 miliona vekni hleba, ipak, prema najnovijim istraživanjima, potrošnja hleba i peciva u Srbiji opala je za 17,5 odsto

(MONDO/RTS)

Pročitajte i ovo

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

special image