Srbija je u istraživanju za 2010. svrstana u srednju kategoriju, među zemlje "koje pružaju neke informacije o budžetu, ali u nedovoljnoj meri da bi se u potpunosti razumeo i da bi izvršna vlast bila podvrgnuta potrebnim proverama", izjavio je danas zamenik predsednika Revizorskog suda Slovenije Zoran Mladenović.

On je, u Skupštini Srbije, prilikom prezentacije o ulozi poslanika u kreiranju i usvajanju budžeta, rekao da prema istraživanju OBI, Srbija ima 54 poena i deli 36. mesto sa Ganom, što je napredak u odnosu na 2008. kada je imala 46 poena.

Mladenović je kazao da se, od ključnih budžetskih dokumenata u Srbiji, ne izdaju redovno tri - "građanski budžet", dokument kojim bi predlog budžeta bio približen građanima, polugodišnji izveštaj o prihodima, rashodima i kreditima, kao i sveobuhvatni izveštaj o reviziji završnog računa.

Prema njegovim rečima, u odnosu na bivše socijalističke zemlje, Srbija se nalazi iza Slovenije, Poljske, Češke, Rumunije, Hrvatske, Slovačke i Bugarske, a ispred Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.

Mladenović je istakao da je parlamentarni nadzor nad budžetom ocenjen kao osrednji, zbog manjka vremena za raspravu o budžetu, kao i nerazvijene prakse da se o budžetu raspravlja na skupštinskim odborima u kojima bi mišljenje mogli da daju i predstavnici javnosti.

OBI je nadzor nezavisne revizije ocenio kao nedovoljno snažan, da zbog manjka resursa Državne revizorske institucije (DRI) nije izvršena potpuna revizija završnog računa budžeta.

Ukazano je da izveštaju DRI nije poklonjena dovoljna pažnja u parlamentu i da nisu preduzete mere radi otklanjanja pojedinih nedostataka na koje je ta institucija ukazala, dodao je on.

Mladenović je ukazao da su preporuke OBI da se izrade nedostajući budžetski dokumenti, da se proširi obrazloženje budžeta i da se građanima daju dodatne mogućnosti da utiču na budžet u toku njegove pripreme.

On je podsetio da je istraživanje OBI sprevedeno u 94 zemlje, da se rezultati objavljuju svake druge godine, počev od 2006.

Predmet istraživanja su ključni budžetski dokumenti, kvalitet pravnog okvira, delotvornost prakse nadzora parlamenta i vrhovne revizorske institucije nad izvršnom vlašću u vezi pripreme i trošenja budžeta, kao i u kojoj meri građani mogu da utiču na donošenje odluka o budžetu, objasnio je Mladenović.

Rezultati za 2010. su pokazali da većina država nema zadovoljavajuće standarde, mada je primetan napredak u odnosu na 2008. godinu.

Standardi su ispunjeni sa više od 80 procenata u Južnoafričkoj republici, Novom Zelandu, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Norveškoj, Švedskoj i SAD, dok pet država uopšte ne ispunjava te standarde, a još 18 to čini vrlo malo, manje od 20 odsto, predočio je on.

Bivši državni revizor Slovenije Zdenka Vidović kazala je prilikom prezentacije da parlament, kao centralna institucija demokratske kontrole, ima višestruku ulogu u procesu budžetiranja - predstavlja interes građana, debatama o budžetu utiče na vladu, kontroliše je, kao i javne finansije i izveštaje.

Zbog ograničenih budžetskih sredstava, od velikog je značaja kako će se skromna sredstva dodeliti korisnicima, istakla je ona.

Vidović je dodala, da radna tela parlamenta, posebno Odbor za finansije, mogu svojim radom da povećaju finansijsku transparentnost i doprinesu uspešnosti donošenja odluka.
Usepšnost rada Odbora za finansije zavisi od predsednika odbora, poslanika i saradnje sa DRI, smatra ona.

(Tanjug)