Ovo ispitivanje objašnjava i raspodelu bogatstva u prošloj godini i govori da je, kada je reč o kupovnoj moći Srbije, podela na sever i jug očita, prenosi novosadski Dnevnik.

Vojvodina ima najveću kupovnu moć stanovništva, a osim toga obuhvata tri od četiri područja u zemlji s natprosečnom kupovnom moći.

Područje grada Beograda je nesumnjivi lider kada je reč i o najviše stanovnika kao i o najvećoj kupovnoj moći, devet od deset najbogatijih opština su na području Beograda, rekao je za Dnevnik direktor u agenciji GfK Beograd, Goran Tintor.

Prema istraživanju agencije GfK, Srbija je s 3.033 evra po stanovniku na 34. na listi od 42 zemlje Evrope, a od nama susednih zemalja najbolje je rangirana Mađarska (27.
mesto), s 5.048 evra po stanovniku.

Posle Mađarske najbolje je plasirana Hrvatska (29. mesto) s kupovnom moći od 4.808 evra, pa Crna Gora (32. mesto) s 3.206 evra, Rumunija (33. mesto) s 3.070 evra. Od Srbije je lošija Bugarska (35. mesto) s 2.618 evra.

Najslabiju kupovnu moć od Srbiji susednih zemalja imaju stanovnici Makedonije (36. mesto) - 2.492 evra i Bosne i Hercegovine (37. mesto) s 2.435 evra po stanovniku.

Kupovna moć je mera raspoloživog dohotka po glavi stanovnika, uključujući i primljene naknade, posle odbijanja poreza.

Prosečno raspoloživi prihodi u Srbiji predstavljaju samo dve trećine prosečnih prihoda hrvatskih građana. S 10.045 evra Slovenija ima najveću kupovnu moć po glavi stanovnika među zemljama Jugoistočne Evrope.

Dnevnik navodi da je u Lihtenštajnu kupovna moć po stanovniku čak 49.014 evra, a u Moldaviji svega 832 evra.

U GfK navode da je kupovna moć po glavi stanovnika u Srbiji na središnjem nivou u poređenju s ostalim zemljama bivše Jugoslavije.

(FoNet)