Država već duguje gotovo 13 milijardi evra ili 39,7 odsto svega što se u Srbiji godišnje napravi i usluži.
Misija Međunarodnog monetarnog fonda, koja je u februaru boravila u Srbiji, tvrdi da se nivo duga približio granici. Misija je izračunala da se Srbija zadužila u iznosu koji pokriva 44 odsto bruto društvenog proizvoda (lična i državnapotrošnja, bruto investicije i neto izvoz i plaćanja) i da ima prostora za još svega oko 30 milijardi dinara (trenutno oko 290 miliona evra) ugovaranja bilo kakvog novog kredita, pišu "Večernje novosti".
Od oktobra prošle godine, kada su intenzivnije krenule aukcije Trezora, odnosno kada je država prodajom vrijednosnih papira počela brže da se zadužuje, budžet je obezbedio više od 148 milijardi dinara.
Ovogodišnji minus državne kase iznosi 120 milijardi, odnosno gotovo jedan odsto BDP manje nego što je Trezor "štampao" vrijednosnih papira. Osim dinarskih zapisa, krajem prošle godine krenulo se prvi put i sa evro obveznicama. Prva emisija od čak tri milijarde dinara bila je, ipak, vezana za dinar, odnosno hartije su bile emitovane kao domaće, uz deviznu klauzulu. Ali, tokom ovog meseca Srbija dobija i prve prave evro obveznice.
Ekonomisti veruju da novi "običaj" izvršne vlasti da se na domaćem tržištu zadužuje u evrima nije dobar.
"Država na sebe preuzima valutni rizik izdavanjem evro obveznica, ali su joj i kamate na dinarske zapise previsoke", konstatuje ekonomista Vladimir Vučković i dodaje da se država olako odriče dinarskih zapisa i pokazuje da joj je važnije pribaviti sredstva nego način na koji će ih pribaviti.
U Vladi Srbije podsećaju da, osim planiranog minusa budžeta, ove godine predstoji i obaveza vraćanja glavnice brojnih, ranije uzetih kredita.
(Srna)
Od oktobra prošle godine, kada su intenzivnije krenule aukcije Trezora, odnosno kada je država prodajom vrijednosnih papira počela brže da se zadužuje, budžet je obezbedio više od 148 milijardi dinara.
Ovogodišnji minus državne kase iznosi 120 milijardi, odnosno gotovo jedan odsto BDP manje nego što je Trezor "štampao" vrijednosnih papira. Osim dinarskih zapisa, krajem prošle godine krenulo se prvi put i sa evro obveznicama. Prva emisija od čak tri milijarde dinara bila je, ipak, vezana za dinar, odnosno hartije su bile emitovane kao domaće, uz deviznu klauzulu. Ali, tokom ovog meseca Srbija dobija i prve prave evro obveznice.
Ekonomisti veruju da novi "običaj" izvršne vlasti da se na domaćem tržištu zadužuje u evrima nije dobar.
"Država na sebe preuzima valutni rizik izdavanjem evro obveznica, ali su joj i kamate na dinarske zapise previsoke", konstatuje ekonomista Vladimir Vučković i dodaje da se država olako odriče dinarskih zapisa i pokazuje da joj je važnije pribaviti sredstva nego način na koji će ih pribaviti.
U Vladi Srbije podsećaju da, osim planiranog minusa budžeta, ove godine predstoji i obaveza vraćanja glavnice brojnih, ranije uzetih kredita.
(Srna)