Slušaj vest

Evro je u ponedeljak pao na najniži nivo prema dolaru u poslednjih 17 meseci. Zabrinutost zbog sposobnosti Francuske da obuzda budžetski deficit i nagla rasprodaja obveznica tokom prošle nedelje izazvale su strah da bi evrozona ponovo mogla da se suoči sa dužničkom krizom.

Francuske državne obveznice našle su se pod pritiskom zbog očekivanja viših kamatnih stopa i rastuće političke neizvesnosti pred izbore 2027. godine. To je pojačalo sumnje u sposobnost druge najveće ekonomije evrozone da svoje javne finansije postavi na održivije temelje.

Francuske obveznice pod sve većim pritiskom

Razlika između prinosa na francuske državne obveznice i nemačke obveznice, koje investitori smatraju sigurnim utočištem, u petak se povećala na oko 150 baznih poena. To je najviši nivo od dužničke krize u evrozoni 2011. godine.

Ova razlika pokazuje koliku dodatnu premiju za rizik investitori zahtevaju da bi držali francuski dug. Nakon pada na 140 baznih poena, ponovo je porasla za pet baznih poena, na 145,50.

"Najnovija kretanja na tržištu obveznica sve više zabrinjavaju i donekle podsećaju na dužničku krizu. Ubrzavanje rasprodaje francuskih obveznica u petak, uz povećavanje razlike u prinosima i preusmeravanje investitora ka sigurnijim nemačkim obveznicama, dobar je primer", rekao je Hauke Simsen, strateg Commerzbanka.

"Čini se da rasprodaja francuskih obveznica sve više podstiče samu sebe, stvarajući opasne tržišne uslove", dodao je, napominjući da postoje i osnovni ekonomski razlozi za povećavanje razlike u prinosima.

Evro slabi četvrtu nedelju zaredom

Tokom trgovanja u Aziji evro je pao na 1,1161 dolar, što je njegov najslabiji nivo od maja 2025. godine.

U petak je zabeležio četvrti uzastopni nedeljni pad prema dolaru, ujedno najveći za oko četiri meseca.

Analitičari ocenjuju da su francuski fiskalni problemi ozbiljni i sami po sebi, ali da ih predstojeći predsednički izbori i parlament bez jasne većine, u kojem se kompromisi često pokazuju nemogućim, dodatno otežavaju.
Planirani budžetski rezovi produbili su već ozbiljan nedostatak sredstava u obrazovanju, podstakli nezadovoljstvo i izazvali protesteširom zemlje.

Dolar ponovo jača

Privlačnost evra kao glavne tržišne alternative dolaru već je slabila nakon što je američka centralna banka, Federalne rezerve, u septembru povećala kamatne stope.

Prema oceni analitičara, naglo povećavanje razlike između prinosa na francuske i nemačke obveznice tokom prošle nedelje zadalo je evru dodatni udarac.
Podaci alata CME FedWatch pokazuju da trgovci sada procenjuju da postoji 78 odsto verovatnoće da Fed u oktobru zadrži kamatne stope, u poređenju sa 36 odsto nedelju dana ranije.

I dalje očekuju povećanje kamata u decembru i još dva povećanja u prvoj polovini 2027. godine.

Dolarski indeks, koji meri vrednost američke valute prema korpi od šest glavnih valuta, porastao je za 0,39 odsto, na 102,33 poena. Prethodno je dostigao 102,53 poena, najviši nivo od 10. aprila 2025. godine, preneo je Rojters.

Američki predsednik Donald Tramp nazvao je "Danom oslobođenja" objavljivanje širokog paketa carina početkom aprila 2025. godine. Ta objava pokrenula je masovnu rasprodaju američke imovine. Dolarski indeks je pre nje bio na oko 104 poena.

Jen podržan očekivanjima viših kamata

Japanski jen ojačao je za 0,10 odsto, na 157,67 jena za dolar. Podršku su mu pružila nedavna upozorenja japanske vlade i nadležnih institucija protiv slabljenja valute, kao i njegov status sigurnog utočišta za investitore.

Zabrinutost zbog izgleda japanskih javnih finansija ublažena je nakon što je premijerka Sanae Takaiči ponovila da ostaje posvećena njihovoj održivosti. Time je umirila investitore zabrinute zbog rasta prinosa na obveznice i pogoršavanja stanja javnih finansija.

Podaci objavljeni u petak pokazali su da je godišnja bazna inflacija u Tokiju u septembru ubrzala najbržim tempom u poslednjih deset meseci. To je dodatno ojačalo argumente za nova povećanja kamatnih stopa.

BONUS VIDEO: 

01:16:09
Keš ekspert: Strahinja Đorić Izvor: MONDO