• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kamate fino napunile kase banaka u Srbiji

Izvor mondo.rs

Banke u Srbiji i tokom prošle godine zarađivale dobro, uprkos padu kreditiranja i štednje. Samo za devet meseci na kamatnim stopama zarađeno 89 milijardi dinara.

Uprkos krizi sa kojom se kao i mnoge evropske zemlje suočavamo, padu kreditiranja i štednje, banke u Srbiji su za prvih devet meseci prošle godine povećale zaradu za 42 odsto u odnosu na isti period 2012. godine, pišu "Novosti".

U Narodnoj banci Srbije ukazuju da je rast profita posledica gašenja loših banaka koje su 2012. godine negativno poslovale. NBS je oduzela dozvole Razvojnoj banci Vojvodine i Novoj Agrobanci, koje su za prvih devet meseci 2012. ostvarile gubitak od 7,9 odnosno 4,3 milijarde dinara.

"Od ukupnog broja banaka, 18 je poslovalo pozitivno i ostvarilo dobit od 29,5 milijardi dok je 13 banaka poslovalo s gubitkom. Pokazatelji profitabilnosti pokazuju trend oporavka, međutim i dalje su ispod nivoa pre početka krize", rekli su u NBS.

Banke su najviše zarađivale na kamatama, provizijama i naknadi po osnovu kursnih razlika. Iako je prošle godine prvi put došlo do smanjenja ukupno odobrenih kredita, i to za 14,7 milijardi dinara, bankari su od kamata za devet meseci zaradile gotovo tri milijarde dinara više nego u isto vreme prethodne godine, ili čak 89 milijardi dinara. Prihodi od naknada i provizija bili su nešto manji, ali su i dalje činili više od 20 odsto zarade banaka, ili 26 milijardi dinara.

Prema podacima Narodne banke, najveću dobit imale su Banka Inteza i Rajfajzen banka. Najveću gubitaši su bili KBC i NLB banka.

Iako je nivo kredita koji banke ne mogu da naplate premašio 400 milijardi dinara, zarada bankara je i dalje veoma dobra.

Kamate na zajmove, pre svega u velikim bankama, i dalje su veoma visoke i kreću se od 22 do 28 odsto godišnje. Korišćenje dozvoljenog minusa u bankama koje ovde posluju je najskuplje u Evropi. Kamate na ovu vrstu pozajmice kreću se u rasponu od 28 do 45 odsto godišnje. Kamate na kreditne kartice su od 24 do 34 odsto.

Kada su u pitanje provizije i naknade samo održavanje tekućeg računa donosi bankama po računu od 100 do 600 dinara mesečno. U bankama ima ukupno oko 6,5 miliona tekućih računa - aktivnih i onih koji miruju, a za koje se svejedno, plaća održavanje dok se ne ugase.

Tu je i zarada od bankomata. Podizanje gotovine na bankomatu druge banke donosi minimum 100 dinara, ali kod većine bankara obično dva do tri odsto od iznosa transakcije, pišu "Novosti".

Komentari 3

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

milosav

ja kada uzmem minus pa im se isplati kamata a ne ovi sto uzimaju kredit to je mnogo na minus kamata hiljadu i po dinara

Kolega

@milosav Kamate na minus (po tekućem računu) su po pravilu mnogo veće nego na kredite (oko 35% godišnje u odnosu na oko 20% godišnje). Izračunaj koliko si do sada platio te kamate od "hiljadu i po dinara" svakog meseca...

Kampanjaro

Ljudi ako imate neku ustedjevinu u bankama dizite to jer sve ide po brzom postupku, banke se sirom zemlje gase i zatvaraju a o tome se ne pise, znate da kada banka "propadne" iliti proglasi bankrot, ne mora da vraca nista vise, pogotovu strane banke, bolje i slamarica nego nista.

special image