• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Privrednici u Srbiji optimističniji

Izvor mondo.rs

Rezultati istraživanja ProOptimist Indeks 2016. pokazali su da je indeks poslovnog optimizma malih i srednjih preduzeća i preduzetnika koji posluju u Srbiji, ali i onih koji sarađuju sa Nemačkom u značajnom porastu.


Naime, 52,7 odsto domaćih firmi izrazilo je pozitivan stav o poslovnoj klimi (u odnosu na 46,7 odsto prošle godine), dok su firme koje sarađuju sa Nemačkom, još veći optimisti (57,8 odsto u odnosu na 53,8 odsto u prošloj godini).

Istraživanje je sprovela ProCredit banka u saradnji sa agencijom GFK.

I jedne i druge firme smatraju da će proces uzimanja kredita biti lakši naredne godine i da će kamate biti niže.

Preduzetnici su i dalje dosta suzdržani kad su investicije u pitanju, pa ih tako svako šesto od deset preduzeća nema u planu. Oni koji planiraju investicije navode da će investirati u mašine, opremu i vozila.

Kada je reč o izazovima, oni su veoma slični kod obe grupe. To su: slaba prodaja, slaba naplata potraživanja, jaka konkurencija za domaće firme, porezi i regulative države.


Primetno je i da se značajno povećala svest o važnosti ulaganja u energetsku efikasnost kod domaćih kompanija, sa 33 odsto prošle godine na 44 odsto ovo godine, a ta svest je nastavila da raste posebno kod kompanija koje sarađuju sa Nemačkom.

"Odluka akcionara i menadžmenta ProCredit Grupe bila je još 2001. da je Srbiji potrebna banka posvećena razvoju MSP sektora i promociji odgovornog bankarstva. Nakon decenije i po poslovanja u Srbiji, ProCredit banka kao jedina nemačka banka u Srbiji, plasirala je u MSP sektor blizu 4 milijarde evra, a samo ove godine oko 248,5 miliona evra.

U trenutnom portfoliju kredita ove banke, ovaj sektor dominira sa 88% učešća.

U ProCredit-u kažu da će nastaviti i dalje sa podrškom malim i srednjim preduzećima jer ona predstavljaju kičmu razvoja privrede.

"Trenutno ona čine od 31 do 33 odsto ukupnog BDP-a Srbije, dok je u razvijenim zemljama ovaj procenat veći, o čemu govori podatak da u Nemačkoj iznosi 47 odsto. Smatramo da značaj malih i srednjih preduzeća treba da bude prepoznat i od strane ostalih finansijskih i nefinansijskih institucija u zemlji, u cilju pružanja jače podrške svim segmentima privrede Srbije",  rekao je Borislav Kostadinov, predsednik Upravnog odbora ProCredit banke u Srbiji.


"Strategija razvoja MSPP predstavlja okvir mera koje će se preduzimati, a koje su od posebnog značaja za ovaj segment privrede, a poseban impuls njenoj realizaciji biće proglašenje 2016. godine za Godinu preduzetništva u Srbiji.“ Izjavila je Katarina Obradović-Jovanović, pomoćnica ministra privrede za sektor malih i srednjih preduzeća i dodala :

"Podrška izvozu, uz rast zaposlenih, je od ogromnog značaja, a novoformirana Razvojna agencija Srbije u svojim aktivnostima u 2016. godini posebnu pažnju će posvetiti upravo ovoj oblasti, na kojoj će zajedno raditi i ostala Ministarstva, PKS I AOFI.“


Konferenciji su prisustvovali i Katarina Obradović-Jovanović, pomoćnica ministra privrede za sektor malih i srednjih preduzeća, Aleksandar Kemiveš, savetnik predsednika PKS, Borislav Kostadinov, predsednik Upravnog odbora ProCredit banke u Srbiji i Igor Anić, član Izvršnog odbora ProCredit banke u Srbiji.

Tagovi

Komentari 1

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Dr Iggyy

MinistarAntić konstantovao da će NIS će imati pozitivne finansijske rezultate u 2015. godini. Jeste, ali ga vode Rusi, koji su izbacili mito, korupciju i ne dozvoljavaju našim vlastima da tamo mešetare, kao što rade u RTB Bor. Njihova kuknjava da je cena bakra ubila RTB Bor je poprilično proizvoljna. RTB Bor je ubio čelnik kombinarta Spaskovski. Uveličani su višestruko investicioni troškovi, neracionalna proizvodnja bakra (čiji troškovi su oko 9000 $/t, u svetu oko 3000$/t), visoki troškovi proizvodnje, energetska neracionalnost (najlošija u svetu, više od dva puta od realne, svedeno na ekvivalent energije) prenisko tehnološko iskorišćenje bakra od rude do katode (oko 60%), kriminal i nipodaštavanje kodeksa poslovnosti. Jeste cena, koja je danas 4640$/t najniža od kraja 2009. godine. Ne treba zaboraviti da je najveća cena crvenog metala na LME bila februara 2011, godine od 10148 $/t, a da je 2000. godine bila oko 1700 $/t. Dugovanja, pre dolaska Spaskovskog bila su oko četiristotina miliona dolara, a sada su narasla na milijardu i dvesta miliona evra. I pored investiciona ulaganja na kredit, ne plaća se električna energija, dažbine državi i opštini i komintentima za pružene usluge, sve to pod zaštitom restrukturiranja, ali selektivno od oka. Umesto da bakar prodaje komercijala Basena, to radi Farmakom i još neki dodati faktori u lancu. Slična je situacija i sa uvozom sirovina, opreme i energenata. RTB Bor prodaje sirovinu: bakar, srebro i zlato, prerada je uništena (ne radi Livnica bakra i legura, fabrika bakarne žice, IPM Majdanpek, fabrika lak žice, fabrika ventila, fabrika folija, FOD), a ostaje samo prodaja sirovine, mada viši stepen proizvodnje i prerade daje daleko bolje finansijske efekte. Kadrovska struktura je uništena, rudarska proizvodnja je pala na dvadeset hiljade tona bakra, od ranijih stodvadeset hiljada. Metalurška proizvodnja je pala sa stosedamdeset hiljade na trideset hiljada tona bakra. RTB Bor nije najveći problem Srbije, već menadžment preduzeća i saučestvovanje Vlade u njegovom ubijanju.

special image