Razvučeno studiranje, nedovoljno obrazovanje, nedostatak prakse... samo su neki od razloga što mladi ljudi u Srbiji teže dolaze do posla od svojih vršnjaka u razvijenim zapadnim zemljama.

U preduzećima, privatnom i društvenom sektoru, radi tek 30 odsto stanovništva mlađeg od 30 godina. I dok se zapošljavanje mladih tretira kao državni prioritet, na tržištu rada bezmalo polovina mladog sveta ne prima nikakvu platu.

"Mladi se u svakoj zemlji, pa tako i našoj, posmatraju kao potencijal, kao resursi. Zato je obaveza društva da uvaži mlade i da im pomogne da iskažu i ostvare svoje mogućnosti, jer je to i društvena dobrobit", kaže za "Večernje novosti" Snežana Samardžić-Marković, ministar za omladinu i sport. -

Posebno su zabrinjavajući podaci koji pokazuju nedostatak preduzetničkog duha u najagilnijem delu stanovništva. Čak dve trećine mladih ljudi u Srbiji radi za platu, dok se za pokretanje sopstvenog biznisa opredeli tek svaki deseti. Ima i dobar deo onih koji svoje godine provode pomažući u domaćinstvima, na poljoprivrednim gazdinstvima, ili u porodičnim radnjama.

Srbija je jedina zemlja u regionu koja nema Nacionalnu strategiju mladih, ali se u aprilu očekuje njeno usvajanje. Dokument, čiji je nacrt stavljen javnosti na uvid, pokušaće da obezbedi uslove da Srbija konačno postane zemlja iz koje mladi neće trajno odlaziti, već će u svojoj zemlji aktivno učestvovati u svim oblastima društvenog života. U njemu se stoga, kako je pojasnila ministarka, značajan segment odnosi upravo na zapošljavanje, a naročito načinima samozapošljavanja.Nacionalna strategija za mlade u Srbiji predviđa podršku mladim ljudima u započinjanju sopstvenog biznisa i osnivanju malih i srednjih preduzeća.

"Cilj je da kreativnošću mladi osnivaju svoja mala i srednja preduzeća, u kojima će postojati uslovi za dalja zapošljavanja. Tako će se postići prosperitet i bolji uslovi života za mlade ljude", rekal je Snežana Samardžić-Marković.

Na konkursu za posao, fakultetsku diplomu može da priloži svega 8,6 mladih ljudi u Srbiji. Većina, tačnije 62 odsto ih je završilo treći ili četvrti stepen, dok ih 30 odsto nema završenu ni srednju školu!

Poznavanjem jezika i dobrim baratanjem kompjuterima mnogi se ne mogu pohvaliti, a naši se učenici i diplomci po međunarodnim listama slabo kotiraju i po primeni stečenog znanja u praksi.

(MONDO)