Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da će ugovor o nabavci ruskog gasa biti produžen šest meseci, ističući da su puna sva skladišta i da nikada nismo imali veće rezerve gasa, uz napomenu da to što je Srbija u Vašingtonu potpisala zajedničku izjavu o sigurnom snabdevanju gasom u Evropi ne znači da u budućnosti može računati na jeftiniji gas, ali da se može razgovarati o bezbednijem snabdevanju.
Bajatović je rekao da je snabdevanje gasom iz Rusije i Azerbejdžana stabilno i da je popunjenost skladišta 130 odsto, dok je u Evropi 21 odsto, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.
"Gledaćemo da ne podignemo cenu gasa, pre svega za stanovništvo, da to očuvamo, i tu smo bezbedni. Gledaćemo da povećamo količine iz Azerbejdžana, koliko je to moguće u ovim uslovima", rekao je Bajatović za TV Pink.
Pojasnio je da je, kada je reč o dopremanju većih količina gasa iz Azerbejdžana, problem nedostatak infrastrukture u južnoj i jugoistočnoj Evropi i naveo da je u toku remont terminala u Aleksandropolisu, a da je interkonekcija Grčka-Bugarska mala.
"Ona je sad 3,5 milijardi kubika, a u konačnoj fazi biće 5,5 milijardi. Šta je to u odnosu na 15 milijardi kubika kroz jednu cev? Mi ćemo sada da radimo veliki projekat od Niša preko Beograda, do granice sa Mađarskom, radićemo veliku cev, tako da ćemo osim 15 milijardi kroz Turski tok, imati mogućnost da transportujemo još 10 milijardi kubika gasa", rekao je Bajatović.
Naveo je da je gasni sporazum sa Rusijom Srbiji doneo mnogo stabilnosti i fleksibilnosti i da je gas nabavljan značajno jeftinije nego na tržištu.
"Uloga Rusije je nezamenjiva, ali pitanje je šta će se desiti 1. januara 2028. godine. Da li će birokratske mere Evrope doprineti tome da jednostavno ne možete da ga transportujete kroz Evropu", rekao je Bajatović.
Komentarišući to što je u Vašingtonu potpisana zajednička izjava o sigurnom snabdevanju gasom u Evropi, Bajatović je rekao da je namera SAD da povrate svoj uticaj i da se godinama unazad govori o tome da treba istisnuti ruski gas, a utisnuti američki gas.
"Sad su najveće rasprave u Evropi o tome da li je dobro da zavisite od drugog dobavljača. Evropa je počela da se buni zbog raznih stvari, neće da bude vazal, nema dovoljno energenata, siromašna je energetski i sirovinski i kako će sad da ostane ekonomski konkurentna u uslovima kad ima pad GDP-a, pad zaposlenosti, pad proizvodnje i svega toga što se dešava", rekao je Bajatović.
Naveo je da će i Srbija, koja je potpisnica tog sporazuma, morati da kupuje američki LNG gas, ali da on neće biti jeftiniji.
"Nećemo mi kupovati jeftiniji gas, to je gas koji se proizvodi iz uljanih škriljaca, to je skuplje od prirodnog gasa. Mi ne možemo u budućnosti računati na jeftinije cene gasa, možemo razgovarati o bezbednijem snabdevanju, o manjem geopolitičkom pritisku kad imate više snabdevača, mi to zovemo diversifikacijom, ali je pitanje po kojoj ceni". rekao je Bajatović.
Govoreći o tome što evropski zvaničnici navode o oslanjanju na zelene izvore, Bajatović je rekao da je zelena energija nestabilan sistem koji je mnogo skuplji.
"Ima sunca - ima struje, nema sunca - nema struje. Ima vetra - ima struje. Nema vetra - nema struje. To je nestabilan sistem, on osciluje i mora da se 'pegla' brzim izvorima, hidroelektranama, koje su uglavnom iskorišćene. Mi ćemo sada graditi Bistricu, koja će biti reverzibilna, što je jako dobro, ali treba sedam godina. Šta može brzo da se uradi - gasne elektrane. Mi ćemo sa Azerbejdžanom verovatno graditi jednu i u Novom Sadu, ne samo u Nišu. Morate da imate sistem koji može da balansira pikove", rekao je Bajatović.
Naveo je da nema dileme da Srbija treba da ima i nuklearne elektrane i da na taj način nadoknadi termalne potencijale koji su bazirani na uglju.
Bajatović je rekao da najbolje uslove za izgradnju nuklearne elektrane nudi ruski ''Rosatom'', koji je, kako kaže, spreman da isporuči tehnologiju, gorivo i da preuzme otpad, dok svi drugi nemaju uslove da ispune ta tri kriterijuma.
BONUS VIDEO: