Sezona je cvetanja lavande, koja je u proteklih nekoliko godina sve zastupljenija u proizvodnji mladih poljoprivrednika željnih da se oprobaju u novim biljnim kulturama.
U Srbiji ima pet-šest velikih proizvođača koji lavandu gaje na više od deset hektara, kao i veći broj manjih proizvođača koji je uzgajaju na površinama od jednog do dva hektara.
Diplomirani ekonomista Branko Švonja iz Čerevića prve zasade lavande podigao je 2014. godine i sada ima zaokružen proizvodni proces. Bavi se sertifikovanom organskom proizvodnjom lavande, od koje pravi eterična ulja za potrebe hemijske industrije, semenarstvom i proizvodnjom suvog cveta koji se koristi protiv moljaca, u aromaterapiji i za pripremu čajeva.
Ovce održavaju polje lavande
Osim što gaji lavandu, Švonja se bavi i ovčarstvom. Ima 80 grla ovaca rase il de frans, koje uzgaja za proizvodnju mesa.
"Iako se ovce te rase najčešće drže u zatvorenom prostoru, pustio sam ih među lavandu i uverio se da ne oštećuju biljke. Naprotiv, koriste proizvodnji jer prirodno đubre zemljište i suzbijaju korov. Zato planiram da povećam broj ovaca i nastavim da ih puštam u zasade lavande, kako bih zemljište đubrio prirodnim putem, umesto upotrebom hemijskih sredstava", kaže Švonja.
Ove godine koristiće seme lavande za proizvodnju rasada i ponuditi ga domaćem i inostranom tržištu, zbog čega će žetvu obaviti tek sredinom jula.
"Nedavne kiše nisu pogodovale lavandi koja se koristi za proizvodnju eteričnih ulja i zato ću ove godine proizvoditi seme. Kada ima više padavina, seme se bolje naliva i ima potencijal da bude kvalitetno – kazao je za „Dnevnik” Švonja i naglasio da lavanda voli vodopropusna zemljišta i toplu klimu sa mnogo sunca i malo padavina, osim u prvoj godini, kada se zasniva proizvodnja."
U zavisnosti od namene, razlikuje se i vreme berbe.
"Veliki proizvođači koriste kombajne. Oni kojima je potreban suv cvet beru lavandu krajem maja i početkom juna, za proizvodnju eteričnih ulja berba je u prvoj polovini jula, a za seme sredinom jula", objašnjava Švonja.
Na tržištu kilogram suvog cveta na veliko košta oko četiri evra, dok kilogram eteričnog ulja dostiže cenu od 35 evra. Sa jednog hektara može se dobiti oko 200 kilograma suvog cveta i 100 kilograma eteričnog ulja. Švonja napominje da se, zbog gustine, eterično ulje meri u kilogramima, a ne u litrima.
S druge strane, podizanje plantaže zahteva značajna ulaganja, pa je potrebno oko deset godina da se investicija isplati.
"Za podizanje hektara lavande potrebno je između 6.000 i 8.000 evra. Najveći trošak su sadnice, koje su uglavnom iz uvoza, kao i zakup zemljišta ukoliko se proizvodnja zasniva na tuđim, a ne sopstvenim parcelama", naveo je Švonja.
BONUS VIDEO:
(Dnevnik/MONDO)