Zarada po hektaru do 7.000 evra: Za ovu biljku nije potrebna skupa mehanizacija, a njen uzgoj u Srbiji naglo cveta

Uzgajanje nane u Srbiji donosi zaradu do 7.000 evra po hektaru, uz niska ulaganja i stalnu potražnju na tržištu. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Levon Avagyan/Shutterstock
  • Nana je sve traženija u Srbiji i Evropi, a kilogram suvog lista dostiže 4 do 5 evra.
  • Prihod po hektaru može da bude 6.000 do 7.000 evra, uz ulaganja od oko 2.000 evra i zaradu do 5.000 evra.
  • Za uzgoj nije potrebna skupa mehanizacija, pa je pogodna i za mala porodična gazdinstva.

U trenutku kada poljoprivreda postaje ozbiljan biznis, sve više proizvođača traži kulture koje donose brzu zaradu, sigurnu prodaju i mogućnost izvoza.

Nana je upravo jedna od takvih biljaka – tražena širom Evrope. Dodatna prednost je to što je proizvodnja ove kulture prihvatljiva i za mala porodična gazdinstva i za velika komercijalna imanja, uz relativno niska početna ulaganja i visok prinos.

Ukoliko razmišljate o razvoju biznisa, ozbiljno uzmite u obzir i evropske fondove i programe za ruralni razvoj. Finansijske podrške odnose se uglavnom na podizanje zasada, nabavku opreme i izgradnju sušara ili destilerija, čime se povećava profit i otvara put ka izvoznom tržištu.

Nana u Srbiji

Uzgajanje nane u Srbiji počelo je naglo da cveta jer je ova biljka postala tražena i to ne samo u Evropi. Za većinu ratara, ova kultura postala je ozbiljan izvor dobrog prihoda, uz nevelika ulaganja, prenose mediji. Navodi se da kilogram suve nane na tržištu dostiže cenu od 4 do 5 evra, a hektar može dati i do 1.500 kilograma suvog lista.

Računica je jasna, prihod od hektara nane kreće se između 6.000 i 7.000 evra, prenosi BizPortal. Troškovi ulaganja u podizanje i održavanje zasada iznose oko 2.000 evra (sadni materijal, radna snaga, navodnjavanje i sušenje), što znači da poljoprivrednik može da računa na čistu zaradu i do 5.000 evra po hektaru.

Stalna potražnja za nanom

Najveća prednost proizvodnje nane jeste stalna potražnja. Farmaceutska i prehrambena industrija koriste je u ogromnim količinama: od čajeva, sirupa i eteričnih ulja, do bombona, sokova i kozmetike. Organska nana je posebno tražena na izvoznim tržištima, gde cena ide i 30 odsto više.

Proizvođači ističu da je otkup praktično zagarantovan, jer otkupljivači često dolaze i na imanje, a oni koji imaju sopstvenu sušaru ili destileriju ulja ostvaruju i dodatnu zaradu.

Pogodna za mala i velika gazdinstva

Za gajenje nane nije potrebna skupa mehanizacija, pa se u posao mogu upustiti i mala porodična gazdinstva. Sadnice se sade na proleće, a već iste godine moguće je brati list.

Stručnjaci savetuju da se posebna pažnja mora obratiti na navodnjavanje i pravovremenu žetvu, jer od toga zavisi i kvalitet i količina suvog lista, a samim tim i cena.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Keš ekspert: Milena Manojlović Kostenjak Izvor: MONDO

(Kamatica/MONDO)