Profesor sa Fakulteta za svetske studije u Teheranu ocenjuje da su Iranci po mentalitetu i svakodnevnim životnim vrednostima veoma slični ljudima u Srbiji, naglašavajući da obični građani ne žele sukobe, napade niti bombardovanja.
U vremenu rastućih tenzija na Bliskom istoku sve češće se postavlja pitanje da li političke odluke velikih sila mogu da zaustave rat ili je, kako kaže stara izreka, "za tango ipak potrebno dvoje".
O tome šta zapravo povezuje Srbe i Irance, ali i da li američki predsednik može jednostrano da zaustavi sukob, govorio je Rasim Ljajić, koji je dugi niz godina bio na čelu Komiteta za ekonomsku saradnju sa Iranom, koji je gostovao u emisiji "Uranak" na televiziji K1.
Iran kao posebna civilizacija
Ljajić je objasnio šta Iran izdvaja u odnosu na druge zemlje Bliskog istoka.
"To je jedna civilizacija koja traje 2.500 godina. Mnogi u svetu, naročito na Bliskom istoku, smatraju da Iran može da postane Nemačka Bliskog istoka, zbog te civilizacije, strateške pozicije, veličine zemlje sa preko 90 miliona ljudi, prirodnih resursa koje posedujei zbog energenata koji će u 21. veku biti jedan od važnih faktora za svaku zemlju. Sve to čini Iran i iransko društvo velikim", rekao je Ljajić i dodao:
Obrazovanje je najveća prednost u odnosu na čitav arapski svet. Postoji ovde ogromna greška koja se pravi, Iranci se poistovećuju sa velikim delom Arapa. Oni naravno pripadaju islamu, ali potpuno je drugačije društvo u jednoj i drugim zemljama, drugačija su uređenja. U Iranu nije demokratija zapadnoevropskog tipa, ali ta demokratija u Iranu u odnosu na arapske zemlje je kao Švedska i Iran, bukvalno je ta razlika u korist Irana", rekao je Ljajić.
"Tramp je ludak"
Govoreći o politici Sjedinjenih Američkih Država i Donalda Trampa, Ljajić je bio veoma oštar u oceni.
"Tramp nije ni u čemu u pravu. Mi imamo posla sa jednim ludakom koji je ceo svet o jadu zabavio. Čovek je obećao i rekao da je zaustavio osam ratova, da Amerika neće intervenisati, da se neće mešati u poslove drugih država, da neće postavljati čelne ljude drugih država. Sve je slagao. Osam imaginarnih ratova je navodno zaustavio,a niko ne zna šta je zaustavio. Zaustavio je rat u Gazi, videli smo kako, tako što je sravnio Gazu sa zemljom. On je pokrenuo osam intervencija za 13 meseci. Napao je osam zemalja za 13 meseci u svom mandatu: Iran, Irak, Siriju, Jemen, Somaliju, Nigeriju, Ekvador i Venecuelu. Ne računam ove napade koje svakodnevno vrši, gađa brodove, navodno zaustavlja drogu", objašnjava Rasim Ljajić.
On je potom govorio i o unutrašnjim političkim odnosima u Iranu.
"Tek ćemo sada da vidimo kako će da ih oslobode. Iransko društvo je duboko podeljeno na tri frakcije, dela, koja su evidentna. Pluralnost tog društva se vidi na svakom koraku, bez obzira što spolja to izgleda kao jedna klasična diktatura. Ovde se pre može govoriti o polidiktaturi, što znači da ima više centara odlučivanja i centara moći, iako je vrhovni vođa najveća politička funkcija. Imate radikalne konzervativce, imate umerene konzervativce koji kažu da treba da se komunicira sa Zapadom i imate reformiste, kojima pripadaju dosadašnji predsednici", rekao je Ljajić i dodao:
"Hatami je dva puta biran, Rohani dva puta biran, Rafsandžani dva puta biran. Imamo i sadašnjeg predsednika koji je realno najslabiji politički, Pezeškijana. Četrdeset sedam godina od Islamske revolucije do danas imali smo 30 godina da su na čelu Irana birani reformistički predsednici i 17 godina gde su birani konzervativci, poput Ahmadinedžada koji se nije baš proslavio. Imali smo i Alija Hamneija koji je bio vođa, ali je pre toga bio predsednik Irana i pripada toj konzervativnoj struji", istakao je.
Ljajić smatra da bombardovanje nije način da se promeni politički sistem neke zemlje.
"Imate pluralnost tog društva koje nije demokratsko kao na Zapadu, ali da li je način da menjate to društvo bombardovanjem? Nije. Profesor iz Nemačke koji je Iranac, koji je studirao u Nemačkoj i živi tamo, i koji je žestoki protivnik iranske vlasti i uređenja, juče me je zvao i rekao da bi sada išao da brani Iran, jer sada je taj narod pod bombama, gađaju civile. Razlike su u potpuno drugom planu", rekao je Ljajić.
Ljajić ističe i da bi jedan od najvećih gubitnika trenutne situacije mogla biti reformistička politička struja u Iranu.
"Postoji mnogo gubitnika u ovoj intervenciji. Jedan od najvećih gubitnika je reformistička struja koja postoji u Iranu. Njima su oduzeti svi argumenti da se sada bore. Ovo što Tramp radi, radi u korist njihove štete, apsolutno. Gde je Amerika donela demokratiju bombardovanjem? Nigde", rekao je Ljajić.
Zablude o pravima žena u Iranu
Govoreći o položaju žena, Ljajić je istakao da postoje brojne predrasude.
"Od ukupnog broja doktora nauka, 49 posto su žene. Postoji značajna participacija žena, veća nego u bilo kojoj arapskoj zemlji. Od 2015. godine imate pravo žena u Saudijskoj Arabiji da glasaju na lokalnim izborima. U Saudijskoj Arabiji nema izbora za parlament", kazao je Ljajić.
Ipak, dodaje da su prava žena u Iranu ugrožena, ali ne na način kako se često predstavlja u javnosti.
"Gora je situacija u Arabiji i Kuvajtu, ali zato što su američki saveznici, zato što te zemlje zavise finansijski, bezbednosno i politički, nije isplativo sada biti protiv Amerikanaca", dodaje.
Sankcije kao veliki problem
Prema njegovim rečima, veliki problem za Iran predstavljaju dugogodišnje međunarodne sankcije.
"U Iranu je problem jer su 47 godina pod sankcijama i zemlja sa takvim potencijalima ne može da razvije svoje kapacitete zbog međunarodnih sankcija", rekao je Ljajić.
Ne treba navijati ni za jednu stranu
Ljajić smatra da sukob ne treba posmatrati navijački.
"Ja ću da se identifikujem sa svakom žrtvom, ko god da je na kugli zemaljskoj", kazao je Ljajić.
Odnosi Srbije i Irana kroz istoriju
Govoreći o odnosima Srbije i Irana, Ljajić je podsetio na snažne ekonomske veze iz vremena bivše Jugoslavije.
"Iran je bio glavni spoljnotrgovinski partner bivšoj Jugoslaviji sa trgovinskom razmenom tadašnjih 800 miliona dolara. Najvećim delom se uvozila nafta iz Irana, ali smo mi prodavali značajan kontingent različitih roba, uključujući i proizvode namenske industrije. Onda su ti odnosi prekinuti devedesetih godina, iako mnogi zaboravljaju da je Iran jedna od retkih muslimanskih zemalja koja nikada nije zatvorila predstavništvo u Beogradu", rekao je Ljajić.
On dodaje da je saradnja nakon 2000. godine ponovo počela da se razvija.
"Posle 2000. godine smo puno radili i saradnja je značajno napredovala. U jednom trenutku smo ukinuli i vize za građane Irana. Bio je šok u Evropi i Americi, ogroman pritisak je usledio. Veliki broj ljudi koji su ovde dolazili ostajali su kratko, a zatim odlazili u neke od zemalja Zapadne Evrope, zbog čega smo morali vize da vratimo. Imali smo veliki pritisak koji je zaista bio sa razlogom, moram da priznam", kazao je.
BONUS VIDEO: