- Nevažeći glasački listići ne pripisuju se pobedniku izbora niti bilo kojoj listi, već se evidentiraju zasebno po Zakonu o izboru narodnih poslanika.
- Takvi listići mogu posredno da utiču na cenzus, jer ulaze u broj birača koji su glasali, ali ne ulaze u raspodelu mandata.
Uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, zakazanih za nedelju, 25. oktobar, jedno od pitanja koje se postavlja jeste šta se dešava sa nevažećim glasačkim listićima i da li oni automatski pripadaju izbornoj listi koja osvoji najviše glasova.
Odgovor je ne. Nevažeći glasački listići ne pripisuju se pobedniku izbora, niti bilo kojoj drugoj izbornoj listi. To proizlazi iz Zakona o izboru narodnih poslanika, koji jasno razlikuje važeće i nevažeće listiće i propisuje način utvrđivanja izbornih rezultata.
Šta se dešava sa nevažećim listićima?
Prema članu 102 Zakona o izboru narodnih poslanika, birački odbor nakon zatvaranja biračkog mesta razvrstava glasačke listiće na važeće i nevažeće.
Nakon toga utvrđuje broj nevažećih listića, dok važeće razvrstava prema izbornim listama i prebrojava glasove koje je svaka od njih dobila.
To znači da se nevažeći listići evidentiraju zasebno i ne dodaju izbornom rezultatu nijedne liste.
Kada je glasački listić nevažeći?
Član 103 istog zakona propisuje da se nevažećim smatra listić koji nije popunjen, na kojem su zaokruženi redni brojevi ispred dve ili više izbornih lista, kao i svaki drugi listić iz kojeg se ne može pouzdano utvrditi za koga je birač glasao.
Međutim, listić ne mora da bude popunjen isključivo zaokruživanjem rednog broja. Ukoliko se iz njegovog sadržaja sa sigurnošću može utvrditi izborna volja birača, on se smatra važećim.
Zbog toga dodatni natpisi, crteži ili precrtavanja ne znače automatski da će glas biti poništen. Presudno je da se nedvosmisleno može utvrditi kojoj je izbornoj listi glas namenjen.
Da li nevažeći glasovi mogu da utiču na raspodelu mandata?
Iako se ne pripisuju nijednoj izbornoj listi, nevažeći listići mogu posredno da utiču na izborni rezultat, pre svega na računanje izbornog cenzusa.
Prema objašnjenju Republičke izborne komisije, za učešće u raspodeli mandata izborna lista po pravilu mora da osvoji najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali, uz zakonom propisane izuzetke za manjinske liste i situaciju kada nijedna lista ne pređe cenzus.
Nevažeći listići ulaze u broj birača koji su glasali, pa mogu da utiču na broj glasova potreban za prelazak cenzusa. Međutim, ne pretvaraju se u glasove za pobedničku listu.
Mandati se raspodeljuju primenom sistema najvećeg količnika, poznatog kao Dontov sistem. U obračunu se koriste glasovi koje su osvojile izborne liste koje učestvuju u raspodeli mandata, a ne nevažeći listići.
Šta se događa sa listićima nakon brojanja?
Broj važećih i nevažećih listića posebno se upisuje u zapisnik biračkog odbora, zajedno sa brojem glasova koje je dobila svaka izborna lista.
Nevažeći listići potom se odvajaju i predaju nadležnoj izbornoj komisiji kao deo izbornog materijala. Prema članu 53 Zakona o izboru narodnih poslanika, glasački listići čuvaju se godinu dana od objavljivanja ukupnog izveštaja o rezultatima izbora.
BONUS VIDEO: