U Skupštini Srbije u toku je sednica na čijem je dnevnom redu Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o glavnom gradu kojima bi trebalo da u najvećoj meri odrazi specifičan položaj Beograda u odnosu na ostale jedinice samouprave.
Sednici ne prisustvuje deo opozicije koji više meseci bojkotuje skupštinska zasedanja.
Poslanik Demokratske stranke (DS) Balša Božović kritikovao je danas ovaj zakon navodeći da u njemu nema ni reči o načinu izbora gradonačelnika, kao ni novih nadležnosti za Grad Beograd.
Kako je rekao, jedina nova nadležnost je pitanje protivgradne zaštite.
Božović je u novinarima u parlamentu rekao da je predlog došao u skupštinu bez javne rasprave, kao i da se nije znalo ko piše zakon, ni kako će on uticati na svakodnevni život građana.
Navodeći da se kroz izmene Zakona o glavnom gradu na "mala vrata" uvodi privatizacija javnih komunalnih preduzeća u Beogradu, Božović kaže da će to za posledicu imati povećanje cena usluga, ali ne i poboljšanje njihovog kvaliteta.
Predloženim rešenjima predviđeno je da se posebnost Beograda izrazi utvrđivanjem većeg broja nadležnosti i preciziranjem određenih poslova, jer, kako je navedeno u obrazloženju, sadašnjim Zakonom o glavnom gradu suštinskih razlika gotovo i da nema u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave.
"Cilj ovog zakona je da obezbedi efikasnije i kvalitetnije obavljanje poslova grada Beograda na bazi njegovog posebnog ustavno-pravnog položaja, u skladu da razvijenim kapacitetima koji postoje u njemu", navela je Vlada kao predlagač.
Preloženim promenama se, između ostalog, uspostavlja mogućnost da pojedine urbanističke planove mogu donositi i gradske opštine, čime se doprinosi racionalnosti i efiskasnosti.
Beograd ima, kako je konstatovano, najveću mrežu saobraćajnica i puteva ali se često javlja nedoumica o nadležnosti za upravljenjem određenim putevima što će se sada otkloniti.
Izmenama se predviđa da komunalne mreže na teritoriji Grada mogu biti u svojini vršioca komunalne delatnosti, čiji je osnivač grad Beograd, odnosno kome je poverio obavljenje te delatnosi.
Predviđeno je da rubne gradske opštine Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Sopot i Surčin mogu osnovati javno komunalno preduzeće, uz prethodnu saglasnost skupštine grada Beograda
Komentarišući očekivane promene, gradska vlast je navela da će to omogućiti decentralizaciju Beograda koji će imate dve zone - gradsku sa deset i prigradsku sa sedam opština, kao i da Grad svoje izvorne nadležnosti prenese na prigradske opštine.
Deset gradskih opština vršiće legalizaciju objekata do 400 kvadratnih metara i izdavati građevinske dozvole do 1.500 kvadratnih metara.
Prigradske opštine će vršiti legalizaciju do 3.000 kvadrata i izdavati građevinske dozvole do 5.000 kvadrata.
Beograd dobija dve zone - prigradsku i gradsku
Izmenama zakona se ukida neposredno i tajno glasanje na izborima za savete mesnih zajednica u Beogradu.
Takođe se ukida i mogućnost da Beograd ukine postojeću gradsku opštinu i njeno područje pripoji jednoj ili više gradskih opština.
Ukida se obaveza da glavni grad ima gradskog arhitektu, umesto toga statutom se može predvideti pomoćnik gradonačelnika u oblasti urbanizma.
Gradonačelnik i Gradsko veće, prema propisanim izmenama zakona, više neće imati obavezu da najmanje dva puta godišnje izveštavaju Skupštinu o izvršavanju odluka i drugih akata Skupštini grada.
Načelnik gradske uprave za svoj i rad gradske uprave odgovaraće Gradskom veću, a ne Skupštini Beograda.
Tokom iznošenja predloga za dopunu dnevnog reda, poslanici Srpske radikalne stranke tražili s ; a se formira skupštinski Anketni odbor koji bi utvrdio "političku pozadinu" ubistva premijera Zorana Djinđića, da se adekvatno zakonom reguliše status boraca, o podsticajima u poljoprivedi i niz drugih predloga, ali nisu prihvaćeni.