Odbornici Skupštine Beograda usvojili su Budžet za 2009. godinu, prema kom će glavni grad u narednoj godini raspolagati sa 71,43 mlijardi dinara.

Za budžet je javno glasalo 58 odbornika vladajuće koalicije, dok je protiv bilo 38 odbornika Demokratske stranke Srbije, Nove Srbije i Srpske radikalne stranke.

Predsednik Skupštine grada Beograda Aleksandar Antić ocenio je da je za građane glavnog grada važna stvar to što je skupština stvorila sve uslove da u narednu godinu uđe sa usvojenim budžetom.

Antić je novinarima u Skupštini grada rekao da je jedan od uslova da budžet počne da se primenjuje od 1. januara 2009. godine to da Skupština Srbije usvoji republički budžet.

"Mislim da je budžet dobro ukomponovan, da obezbeđuje mere štednje u administraciji a da, sa druge strane, obezbeđuje da se sačuva nivo socijalnih davanja i subvencija koje su građani imali u proteklom periodu", rekao je Antić.

On je naveo da će usvojeni budžet omogućiti nastavak određenih investicija, pre svega u oblasti infrastrukture i komunalnog sistema.

"Moramo da učinimo maksimalne napore da nas Gradska uprava i javna komunalna preduzeća što manje koštaju i tu je napredak primetan", rekao je on.

Komentarišući optužbe opozicije da budžet nije dovoljno podsticajan, Antić je naveo da je to teško ostvariti u uslovima ekonomske krize i dodao da će obim sredstava koji je definisan obezbediti dalji razvoj, ulaganja u infrastrukturu i ujednačeniji razvoj svih 17 opština.

Član Gradskog veća Nikola Pavić, odgovarajući na primedbe odbornika opozicije, kazao je da su prihodi grada prikazani tim predlogom isti, ako ne i manji od onog u 2008. godini, uzimajući u obzir projektovani rast cena od osam odsto u idućoj godini.

Prema njegovim rečima postoje jasne norme o izradi budžeta i one ostavljaju "malo prostora" za budžet koji je i dovoljno restriktivan i podsticajan, ali je u njemu obezbeđena i socijalna komponenta.

Pavić je ocenio da budžetom nije predviđeno dovoljno sredstava za sekretarijate privrede i zaštite životne sredine, ali je dodao da će projekti zapošljavanja sigurno biti realizovani.

Odgovarajući na kritike da se budžetom predviđena i sredstva za dela po ugovoru, koja nisu podložna kontroli, Pavić je kazao da su ta sredsva namenjena za sve vrste usluga za koje pri sekretarijatima ne postoji dovoljan broj zaposlenih stručnjaka, pa ih je nophodno angažovati po ugovoru.

Odbornici opozicije kritikovali su predloženi budžet za 2009. godinu navodeći da je restriktivan prema socijalno ugroženim građanima, ali da ipak nije štedljiv i transparentan.

Odbornici Srpske radikalne stranke i Demokratske stranke Srbije ipak nisu podneli nijedan amandman na predloženi tekst budžeta.

Šef odborničke grupe SRS-a Nemanja Šarović kazao je da je vladajuća većina obesmislila podnošenje amandmana i da to što radikali nisu podneli nijedan predstavlja "vid mirnog protesta".

Šarović je naglasio da se u budžetu ponovo favorizuju centralne gradske opštine na račun prigradskih i da je ušteda u budžetu išla na račun socijalno ugroženih kategorija građana.

On je izneo primedbu da je za usluge po ugovorima planirano izdvajanje od 1,8 milijardi dinara (oko tri odsto budžeta) i istakao da je taj deo teško kontrolisati pa je to i dobar osnov za sistemsku korupciju.

Za 2009. godinu predviđen je tekući priliv od 62.149.511.000, izdaci od 61.679.511.000 i suficit od 470 miliona koji će bit iskorišćen za otplatu glavnice duga.

Šarović jer kritikovao vlast što je prikazala suficit u budžetu navodeći da, ako su sredstava već opredeljana za otplatu duga, to ne može biti suficit.

Šef odborničke grupe DSS-a Dragan Tomić istakao je da je glavna primedba njegove stranke što budžet nije dovoljno transparentan i zato što predlagač nije pružio dovoljno jasna obrazloženje. "Obim sredstava u budžetu je smanjen, on je restriktivan ali nije štedljiv već nedokučiv za laike", istakao je Tomić.

Odbornici Liberalno demokratske partije su podržali budžet jer je oko 40 odsto sredstava budžeta usmereno na investicije u glavnom gradu.

Ukupna sredstva budžeta Beograda su 71.431.911.000 dinara i veća su od tekućih prihoda za sredstva od inostranih zaduživanja (oko 4,9 milijardi), novac od privatizacije (dve milijarde), sopstvene prihode korisnika budžeta (oko 2,2 milijarde), kao i sredstva od prodaje stanova (150 miliona) i donacija (101 milion).

(Beta)