
Razgovor eksperata o rešavanju problema u zaštiti kulturno-istorijskog nasleđa na Kosovu predviđen je sledeće nedelje u Prištini, prenosi danas „Koha ditore“ navodeći da je zamišljeno da susret ima formu okruglog stola.
Portparol UNMIK-a Aleksandar Ivanko je potvrdio da je ta misija poslala pozive na adresu Prištine i Beograda i da su na razgovor pozvani i eksperti iz UNESCO-a i Saveta Evrope.
"U ovom trenutku ne znam čije je učešće potvrđeno, ali u svakom slučaju očekujemo dolazak eksperata kako bi ovo pitanje bilo razmotreno ", rekao je listu portparol UNMIK-a Ivanko. Izvori lista su potvrdili da je predviđeno da susret ima formu okruglog stola gde će eksperti Prištine i Beograda učestvovati u razgovoru o ovom pitanju.
Na pitanje o eventualnom učešću kosovskih zvaničnika u razgovorima na koje je pozvao UNMIK, premijer Kosova Hašim Tači je je ponovio da podržava izjavu predsednika Fatmira Sejdiua da su razgovori mogući, ako ne zadiru u, kako je naveo, „suverenitet i integritet Kosova“.
Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović je izjavio da sa Prištinom može da se pregovarati samo o statusu, ocenivši da status Kosmeta nije i ne može biti konačan.
"Ne želimo da pregovaramo sa predstavnicima institucija koje su jednostrano proglasile nezavisnost.
Sa Prištinom možemo pregovarati samo o statusu. Uostalom, tokom pregovora sa UN o planu od šest tačaka nije ni bilo uslova da u njima učestvuju i kosovske institucije. Ipak, mi ne bežimo od razgovora sa Albancima, ali samo u okviru Rezolucije 1244 i sa pozicije statusne neutralnosti", izjavio je Bogdanović u intervjuu "Novostima".
"Status u kome se Kosmet trenutno nalazi nije i ne može biti konačan. Pre svega, zato što Savet bezbednosti nije prihvatio jednostrano proglašenu nezavisnost, kao što ni skoro dve trećine zemalja u svetu nije to učinilo. Dakle, pitanje statusa je otvoreno, a mi očekujemo da će ti razgovori, ako ne ranije, morati da se pokrenu posle odluke Međunarodnog suda pravde o nelegalno proglašenoj nezavisnosti", istakao je on.
Bogdanović je rekao da je Srbija insistirala da bude održana sednica Saveta bezbednosti UN, previđena za mart, jer smatra da "Kosovske bezbednosne snage, koje su oformljene, nažalost, i podrškom međunarodne zajednice, pre svega Kfora i NATO, ne mogu doprineti stabilnosti situacije na terenu".
"Ne možemo očekivati da će oni čuvati Srbe. Poznato je da se zalažemo i da se izvrši demilitarizacija pokrajine, u kojoj, po procenama međunarodnih organizacija, ima više od 400.000 dugih cevi i brojnog drugog naoružanja, koje u kriznim situacijama uvek može biti upotrebljeno protiv Srba. Mislim da je u pitanju dovoljno razloga da Savet bezbednosti donese odluku da su KBS nepoželjne", ocenio je on.
Na pitanje da li su pozivi Srbima da se ne prijavljuju za učešće u ovim snagama urodili plodom, Bogdanović je odgovorio da njegovo ministarstvo nema podataka da se bilo ko od Srba prijavio za učešće u KBS i da je zbog toga uveren da je apel i te kako imao rezultata.
(agencije/MONDO)
Portparol UNMIK-a Aleksandar Ivanko je potvrdio da je ta misija poslala pozive na adresu Prištine i Beograda i da su na razgovor pozvani i eksperti iz UNESCO-a i Saveta Evrope.
"U ovom trenutku ne znam čije je učešće potvrđeno, ali u svakom slučaju očekujemo dolazak eksperata kako bi ovo pitanje bilo razmotreno ", rekao je listu portparol UNMIK-a Ivanko. Izvori lista su potvrdili da je predviđeno da susret ima formu okruglog stola gde će eksperti Prištine i Beograda učestvovati u razgovoru o ovom pitanju.
Na pitanje o eventualnom učešću kosovskih zvaničnika u razgovorima na koje je pozvao UNMIK, premijer Kosova Hašim Tači je je ponovio da podržava izjavu predsednika Fatmira Sejdiua da su razgovori mogući, ako ne zadiru u, kako je naveo, „suverenitet i integritet Kosova“.
Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović je izjavio da sa Prištinom može da se pregovarati samo o statusu, ocenivši da status Kosmeta nije i ne može biti konačan.
"Ne želimo da pregovaramo sa predstavnicima institucija koje su jednostrano proglasile nezavisnost.
Sa Prištinom možemo pregovarati samo o statusu. Uostalom, tokom pregovora sa UN o planu od šest tačaka nije ni bilo uslova da u njima učestvuju i kosovske institucije. Ipak, mi ne bežimo od razgovora sa Albancima, ali samo u okviru Rezolucije 1244 i sa pozicije statusne neutralnosti", izjavio je Bogdanović u intervjuu "Novostima".
"Status u kome se Kosmet trenutno nalazi nije i ne može biti konačan. Pre svega, zato što Savet bezbednosti nije prihvatio jednostrano proglašenu nezavisnost, kao što ni skoro dve trećine zemalja u svetu nije to učinilo. Dakle, pitanje statusa je otvoreno, a mi očekujemo da će ti razgovori, ako ne ranije, morati da se pokrenu posle odluke Međunarodnog suda pravde o nelegalno proglašenoj nezavisnosti", istakao je on.
Bogdanović je rekao da je Srbija insistirala da bude održana sednica Saveta bezbednosti UN, previđena za mart, jer smatra da "Kosovske bezbednosne snage, koje su oformljene, nažalost, i podrškom međunarodne zajednice, pre svega Kfora i NATO, ne mogu doprineti stabilnosti situacije na terenu".
"Ne možemo očekivati da će oni čuvati Srbe. Poznato je da se zalažemo i da se izvrši demilitarizacija pokrajine, u kojoj, po procenama međunarodnih organizacija, ima više od 400.000 dugih cevi i brojnog drugog naoružanja, koje u kriznim situacijama uvek može biti upotrebljeno protiv Srba. Mislim da je u pitanju dovoljno razloga da Savet bezbednosti donese odluku da su KBS nepoželjne", ocenio je on.
Na pitanje da li su pozivi Srbima da se ne prijavljuju za učešće u ovim snagama urodili plodom, Bogdanović je odgovorio da njegovo ministarstvo nema podataka da se bilo ko od Srba prijavio za učešće u KBS i da je zbog toga uveren da je apel i te kako imao rezultata.
(agencije/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.