Prva godišnjica samoproglašene nezavisnosti na Kosovu i Metohiji protekla je u dualizmu u kome je i nastala - uz protivljenje Srba i slavlje Albanaca, za koje je "Independans dej" istorijski čin i ostvarenje vekovnih težnji, dok je za Srbe to bio i ostao nelegalan i nasilan akt, protivan međunarodnom pravu i ustavu njihove zemlje.

Predstavnici Euleksa, Kfora i KPS-a podigli su "gotovost" s obzirom na moguće sukobe. Tokom dana nisu zabeleženi veći incidenta, ali je uveče došlo do pucnjave u kojoj je ranjen jedan srpski mladić. Još, međutim, nije saopšteno ko su napadači.

Agencije su prenele da je u selu Brod u opštini Štrpce na pravoslavnoj crkvi okačena zastava države Albanije. Zastava je okačena oko 16 časova, a, posle prijave meštana, pripadnici kosovske policije su došli do crkve i skinuli zastavu. Srbi u Štrpcu preneli su Tanjugu da je ovo još jedna provokacija, posle sinoćnjeg hapšenja Albanca, kod koga je pronađena eksplozivna naprava.

Politički predstavnici kosovskih Srba svoje negodovanje demonstrirali su na sednici Skupštine zajednice opština Kosova i Metohije u Zvečanu, na koju su došli i poslanici Skupštine Srbije.

Na toj sednici usvojena je Deklaracija kojom se odluka o nezavisnosti Kosova proglašava za jednostranu i nevažeću, a poslanicima se obratio i ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović koji je pozvao sve Srbe na Kosovu i Metohiji da ne nasedaju na provokacije i da veruju u svoju državu Srbiju.

U Zvečanu je održana i sednica Odbora za Kosovo i Metohiju sa koje je ministar za Kosovo poručio da incidenti krajem 2008. i početkom 2009. godine daju za pravo Srbiji da sumnja u misiju Eeleks.

Odbor je usvojio jednoglasno zaključke u kojima se zahteva od Vlade Srbije da oštrom diplomatskom akcijom u međunarodnim institucijama zatraži dosledno poštovanje međunarodnog prava, spreči kršenje rezolucije 1244 SB UN i zahteva poštovanje ljudskih i nacionalnih prava na Kosmetu.

Ukazano je da je, u skladu sa Ustavom Srbije i deklaracijama Skupštine Srbije o Kosovu i Metohiji, potrebno nastaviti diplomatsku aktivnost na sprečavanju priznavanja nelegalno proglašene nezavisnosti južne srpske pokrajine, ojačati prisustvo državnih organa na Kosmetu, ubrzati ekonomsko jačanje područja naseljenih srpskim i ostalim nealbanskim stanovništvom.

Ovim povodom oglasio se i predsednik Srbije Boris Tadić koji je još jednom ponovio da za Srbiju Kosovo nije nezavisno.

Prema njegovim rečima, ova godišnjica "predstavlja dan kada su vlasti Prištine na nezakonit način s tačke gledišta međunarodnog prava proglasile nezavisnost".

"Srbija ne prihvata nezavisnost Kosova i neće prihvatiti tu nezavisnost", rekao je Tadić.

I premijer Srbije Mirko Cvetković izjavio je da Srbija nikada neće priznati namere privremenog rukovodstva kosovskih Albanaca za stvaranje virtuelne države na teritoriji Srbije.

Cvetković je naveo da Vlada Srbije insistira da se problemi na Kosovu, koje je najvažnije državno i nacionalno pitanje, rešavaju u skladu sa međunarodnim pravom i da nikada neće priznati protivpravne akte privremenog rukovodstva kosovskih Albanaca.

Predsednik Vlade Srbije je pozvao sve građane Kosova i Metohije da se uzdrže od nasilja i da ne nasedaju na provokacije ekstremista i da se okrenu miru i građenju bolje budućnosti.

Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić dan je posvetio razgovorima sa Ban Ki-Munom o primeni plana od šest tačaka.

Godišnjica proglašenja kosovske nezavisnosti u Srbiji je protekla uz protest nacionalističkih organizacija u Novom Sadu na kom nije bilo incidenata, ali je policija uhapsila četvoricu demonstranata.

Tačno na današnji dan navršava se godinu dana od kada je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost, a do danas ovu državu je priznalo više od 50 zemalja sveta.

Proslava uz koncerte i vatromet

Slavlje kosovskih Albanaca obeleženo je svečanom sednicom u Prištini na kojoj su govorili Fatmir Sejdiju, Jakup Krasnići i Hašim Tači.

Kao i ostali zvaničnici Kosova, Sejdiu i Tači ovih dana primaju brojne telegrame podrške i čestitke, a među njima posebno ističu poruku predsednika SAD Baraka Obame, kao i čestitke međunardnog civilnog predstavnika Pitera Fejta.

Slavlje je organizovano i na ulicama. U centru Prištine održan je koncert najpoznatijih estradnih zvezda Kosova. U centru grada okupljeno je više od 10.000 građana Prištine i drugih krajeva Kosova.

Glavna prištinska Ulica Majke Tereze ali i ceo grad, kao i svi gradovi na Kosovu, kako javljaju TV stanice sa nacionalnom frekvencijom, posebnim svečanim programima su slavili dan proglašenja nezavisnosti Kosova.

Svi gradovi su okićeni zastavama Kosova, nacionalnom albanskom zastavom i zastavama SAD, Velike Britanija, Francuske, Nemačke, Italije i drugih zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova.

Na stadionu fudbalskog kluba Priština posle podne je održana prijateljska utakmica između šampiona Kosova i Albanije, Prištine i Dinama iz Tirane. Kosovska policija saopštila je da je dan protekao u redu i miru.

U 22 sata je u Prištini i svim većim gradovima na Kosovu organizovan vatromet, čime je okončana proslava prve godišnjice proglašavanja nezavisnosti Kosova.

Povodom godišnjice nezavisnosti Kosova, otvorenim pismom oglasili su se bivši izaslanik UN i tvorac plana o nadgledanoj nezavisnosti Kosova Marti Ahtisari, njegov zamenik Alber Roan i nemački diplomata Volfgang Išinger koji su bili uključeni u pregovore o statusu Kosova

Kako su ocenili ni posle godinu dana na taj problem još ne može biti stavljena tačka, jer Srbija i dalje ne prihvata realnost i čini sve da spreči da se situacija vrati u normalu.

Oni smatraju da vlasti Srbije moraju da shvate da je gubitak Kosova stvarnost koja se ne može promeniti.

U zajedničkom tekstu autori podsećaju da je Kosovo priznalo više od 50 zemalja koje predstavljaju bezmalo 60 odsto ekonomske snage sveta, a da se masovni egozdus Srba, koji su mnogi predviđali, nije dogodio.

Autori navode da po nalogu Vlade Srbije kosovski Srbi koji čine oko pet odsto stanovništva odbijaju saradnju sa kosovskom vladom i misijom EU. Njihov zajednički tekst u celosti možete pročitati OVDE.

Povodom godišnjice proglašenja nezavisnosti Kosova, reagovao je i ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner ocenivši da je "nezavisnost doprinela smirivanju tenzija unutar Kosova i na Balkanu."

Kušner je izrazio zadovoljstvo "pređenim putem nove države i regiona" i izrazio uverenje da će Srbija "zadržati odgovoran stav."

Borba za očuvanje Srbije

U Deklaraciji o nezavisnosti, koju je pre godinu dana aklamacijom usvojila Skupština Kosova, navedeno je da će nezavisno Kosovo biti "posvećeno miru i stabilnosti", a da će kosovska država "biti formirana na osnovu plana Martija Ahtisarija".

"Kosovo je demokratsko, laičko i multietničko društvo" koje će prihvatiti "međunarodno civilno i vojno prisustvo".

"Nezavisnošću, Kosovo preuzima međunarodne obaveze, obezbeđuje sigurnost granica sa susednim zemljama i odriče se nasilja kao načina za rešavanje nesuglasica", piše, pored ostalog, u tom dokumentu.

Dan kasnije Kosovo je priznalo osam zemalja, prvi je bio Avganistan, zatim SAD, Francuska, Albanija, Turska, Velika Britanija, Australija i Senegal. Do kraja prošle godine Kosovo su priznale 53 države, među kojima i 22 zemlje članica EU, a u januaru ove godine Kosovo je priznanala i Panama.

Odmah po proglašenju nezavisnosti, na zahtev Rusije i Srbije održana je sednica Saveta bezbednosti UN. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun izjavio je tada da je Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN i dalje pravni okvir za Kosovo.

Na toj sednici predsednik Srbije Boris Tadić zatražio je od generalnog sekretara UN Ban Ki Muna da poništi jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i raspusti Skupštinu Kosova.

Istoga dana, 18. februara, Skupština Srbije potvrdila je raniju odluku Vlade Srbije o poništavanju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije, a šef diplomatije Vuk Jeremić povukao je ambasadore iz zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova.

Nekoliko desetina hiljada Srba protestvovalo je u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji, protiveći se jednostranom proglašenju nezavisnosti Kosova.

Na mitingu u Beogradu 21. februara, pod nazivom "Kosovo je Srbija" pred nekoliko stotina hiljada ljudi govorio je i premijer Srbije Vojislav Koštunica, kao i zamenik predsednika SRS Tomislav Nikolić.

U incidentima više hiljada demonstranata pri kraju mitinga, zapaljena je ambasada SAD u Beogradu, a nekoliko drugih je oštećeno.

Demolirano je nekoliko objekata restorana Mekdonalds i prodavnica u centru grada iz kojih je odneta firmirana roba.

Tokom izgreda jedna osoba je izgubila život, više od 150 demonstranata i policajaca je povređeno, a privedene su 192 osobe.

U junu Kosovo je dobilo svoju himnu, a stupio je na snagu i novi kosovski Ustav.

Proglašenju nezavisnosti prethodili su neuspešni pregovori Beograda i Prištine, uz posredovanje
"trojke" Kontakt grupe o kojima opšrinije možete pročitati OVDE.

U decembru prošle godine na Kosovo je stigla misija EU koja će postepeno preuzimati nadležnosti od UNMIK-a.

Razmeštanje misije EU na Kosovu usledilo je na osnovu odluke Saveta bezbednosti UN od 26. novembra, a u okviru Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

Na istoj sednici Savet bezbednosti jednoglasno je usvojio izveštaj generalnog sekretara UN Ban Ki Muna o rekonfiguraciji međunarodnog civilnog prisustva na Kosovu u kome je sadržano svih šest tačaka koje su usaglašene sa Beogradom.

(agencije/MONDO)