Prema sadašnjim planovima Brisela, odluka da li će građani Srbije putovati bez viza trebalo bi da bude doneta tokom švedskog predsedavanja EU, a to znači od juna do kraja tekuće godine, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić.

Do kraja ove nedelje biće sačinjen prvi formalni izveštaj o stepenu ispunjenih uslova za stavljanje Srbije na belu šengensku listu, rekao je Đelić za "Blic".

Đelić dodaje da su izveštaji za sada pozitivni, ali i da ostaje još posla da se završi.

Odlučivaće se za svaku državu posebno, a ne, kako se spekulisalo, za ceo region.

U Briselu, gde Đelić boravi u višednevnoj radnoj poseti, u četvrtak je saopšteno da je doneta odluka da se po posebnoj proceduri Srbiji obezbedi budžetska podrška iz fondova EU.

Đelić je u ime Vlade Srbije zatražio pomoć od 120 miliona evra, ali će ukupna sredstva koja bi bila upotrebljena ove i naredne godine biti precizirana u drugoj polovini aprila.

"Sredstva će imati dva izvora - IPA fondove sa druge strane veoma povoljni zajam pod uslovima pod kojima može samo EU da se zaduži", rekao je Đelić.

Irska: Srbija ima šansu i obaveze

Evropske integracije Srbije i zapadnog Balkana ne zavise od usvajanja Lisabonskog sporazuma, izjavio je ministar spoljnih poslova Irske Mihol Martin i ukazao da evropska perspektiva Srbije i čitavog zapadnog Balkana zavisi isključivo od svake zemlje potencijalnog kandidata.

Martin je u intervjuu za Novosti naglasio da njegova zemlja, ipak, nastoji da svojim građanima obezbedi garancije da se konačno pozitivno izjasne o Lisabonskom sporazumu i istovremeno naglašava da evropska perspektiva zapadnog Balkana zavisi isključivo od svake zemlje potencijalnog kandidata.

Irska, kako je naveo Martin, u potpunosti podržava proces Evropske unije za stabilizaciju i pridruživanje s jugoistočnom Evropom, koji ima za cilj da zemlje regiona približi standardima i principima EU i koji uključuje pregovaranje sa svakom od zemalja o SSP.

"Evropski savet je, u aprilu prošle godine, podsetio je šef irske diplomatije, pozdravio potpisivanje SSP i Prelaznog sporazuma, kao važnog koraka na putu Srbije ka EU i odlučio da će proces ratifikacije SSP i primena Prelaznog sporazuma početi čim savet donese jednoglasnu odluku da Srbija u potpunosti sarađuje sa Međunarodnom sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu.

"Pozivam Vladu Srbije da nastavi napore da okonča punu saradnju sa sudom u Hagu i nadam se da će SSP biti ratifikovan što je pre moguće", rekao je Martin.

On je naveo da su ratifikacija Lisabonskog sporazuma i dalje proširenje EU odvojena pitanja.

"Irska ne smatra", rekao je Martin, "da dalje proširenje zavisi od ratifikacije Lisabonskog sporazuma, mada želimo da se situacija oko sporazuma reši u kratkom roku", rekao je Martin.

"Ispunjavanje uslova za članstvo u EU je isključivo odgovornost zemlje kandidata. Srbija, kao i druge zemlje zapadnog Balkana koje imaju perspektivu za članstvo, treba da se, pre svega, koncentrišu na preuzmanje obaveza iz članstva u Evropskoj uniji.

To znači ispunjavanje svih uslova koje je postavio Evropski savet, uključujući i punu saradnju s Haškim tribunalom. To će biti ključ sticanja zvaničnog statusa kandidata, a, u dogledno vreme, i otvaranja pristupnih pregovora sa EU", naveo je šef diplomatije Irske.

(FoNet/MONDO)