Slikar akedemik Mladen Srbinović, jedan od najznačajnijih srpskih slikara 20. veka, preminuo je danas u 84. godini, potvrdila je Srpka akademija nauka i umetnosti.

Srbinović je rođen 1925. godine u Sušici, kod Gostivara, a diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1951.

Bio je član Odeljenja likovne i muzičke umetnosti, dopisni član od 1981. godine, a redovni od 1988. godine.

Učio je od velikana srpske i svetske umetnosti kao što su Nedeljko Gvozdenović, Ivan Tabakovića, Kosta Hakman i Ljubica-Cuca Sokić, a zahvaljujući svom nepresušnom talentu i upornom radu ostao je da predaje na Akademiji likovnih umetnosti.

U SANU je obavljao funkcije člana Predsedništva SANU i potpredsednika SANU za društvene nauke, a 1997. je izabran za člana Makedonske akademije nauka i umetnosti.

Izdao je dve grafičke mape (1953. i 1955.), inspirisane stihovima Garsije Lorke, a uporedo sa slikarstvom i grafikom od 1960. počeo je da radi mozaike i predloške za tapiserije koje su realizovane i izlagane.

Izradio je mozaike za zid u svečanoj sali Saveznog izvršnog veća, sada Palata Srbije, dve zidne kompozicije u Muzeju revolucije BiH u Sarajevu, dva ciklusa zidnih mozaika i 17 podnih mozaika u svečanoj dvorani Skupštine opštine Kruševac, zidne mozaike u Medicinskom centru Gamzigrdske banje, a njegove mozaičke kompozicije krase i zgradu Radio televizije Beograd u Košutnjaku, crkvu Svetog Nikole u Rumi, Invest banku u Beogradu i oltarsku pregradu u manastiru Žiči.

Tokom svoje bogate umetničke karijere bio je član ULUS-a od 1952. godine, Grafičkog kolektiva, grupe "Samostalni", dok je u SANU bio član Odbora za proučavanje stanovništva, Odbora za Rečnik pojmova iz oblasti likovnih umetnosti, Međuodeljenskog vardarskog odbora SANU i član Upravnog odbora Fonda "Ivan Tabaković".

Dobitnik je Oktobarske nagrade Beograda 1958. i 1974. godine, Premije za grafiku - Zagreb 1960, Nagrade za slikarstvo na Memorijalu Nadežde Petrović u Čačku 1960, Nagrade za slikarstvo na međunarodnom bijenalu u Sao Paolu 1961, Druge nagrada za slikarstvo na bijenalu u Aleksandriji, 7. julske nagrade 1984. godine.

Akademik Srbinović ostaće upamćen kao jedan od velikana srpske i svetske umetnosti, a njegovi radovi - slike, grafike i mozaici večno će ukrašavati javna zdanja, muzeje i galerije i biće putokaz mladim generacijama umetnika kao jedan od stubova srpske likovne umetnosti.

(Tanjug)