Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc podneće redovni izveštaj o radu Tribunala Savetu bezbednosti UN 4. juna, izjavio je predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić. On je ocenio da je zvanični dokument američke administracije kojim se ocenjuje da Srbija sarađuje sa Haškim tribunalom priznanje za trud i napor Beograda.

Od ocene saradnje Srbije sa Tribunalom u tom izveštaju zavisi da li će Holandija deblokirati sprovođenje Spoprazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije i EU.

Ljajić je rekao da nova potvrda SAD o saradnji Srbije sa Tribunalom koja 1. juna postaje zvanični dokument, može uticati na tok rasprave na sednici SB UN.

"Sigurno da izveštaj može uticati, ako ne na Bramercov izveštaj, onda na diskusije drugih učesnika na toj sednici SB UN", rekao je Ljajić agenciji Beta.

U poslednjem Bramercovom izveštaju Savetu bezbednosti UN, podnetom prošlog decembra, saradnja Srbije nije bila ocenjena kao potpuna, uprkos značajnom napretku ostvarenom hapšenjem Radovana Karadžića, zbog činjenice da su na slobodi još dvojica optuženih, Ratko Mladić i Goran Hadžić.

U okviru priprema za podnošenje novog polugodišnjeg izveštaja Savetu bezbednosti UN Bramerc je u prvoj polovini maja posetio BiH i Srbiju, a ove nedelje i Hrvatsku.

Ljajić je ocenio da je zvanični dokument američke administracije kojim se ocenjuje da Srbija sarađuje sa Haškim tribunalom priznanje za trud i napor Beograda.

"Na ovaj način se formalizuje ono što nam je u više navrata rečeno u američkoj administraciji, da su u potpunosti uvereni da Srbija sarađuje sa Haškim tribunalom", rekao je Ljajić povodom najave zamenika pomoćnika državnog sekretara SAD Stjuarta Džounsa da će dokument sa ocenom postati zvaničan 1. juna.

Šef Nacionalnog saveta je ukazao da je posle američke ocene Holandija ostala poslednja zemlja koja dovodi u pitanje odnos Srbije prema Tribunalu.

Holandija insistira na hapšenju Ratka Mladića kao dokaz da Srbija u potpunosti sarađuje sa Hagom i to postavlja kao uslov za odblokiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Upitan da li stav SAD ozvaničen kroz dokument koji je potpisala državna sekretarka Hilari Klinton može uticati na promenu stava Holandije, Ljajić je rekao da nije siguran u tako nešto, ali da izveštaj svakako znači ohrabrenje i dokaz da Srbija čini sve što može da ispuni preostale obaveze.

Na pitanje da li je prošlonedeljna poseta američkog potpredsednika Džozefa Bajdena Beogradu uticala na stav SAD o odnosu Srbije i Haga, Ljajić je kazao da je dokument koncipiran ranije, ali da je poseta uticala da se on objavi u ovom trenutku.

Sama poseta stvorila je pozitivnu političku klimu i ambijent u kome će izveštaj doći do izražaja i uticala je da se objavi u ovom trenutku, ukazao je šef Nacionalnog saveta.

Povodom ponude SAD da pomognu u potrazi za dvojicom preostalih optuženih - Ratkom Mladićem i Goranom Hadžciehm, Ljajić je rekao da je svaka vrsta dobrih usluga i svaka vrsta informacije koja može da dovede do optuženika, za nas od koristi.

"I do sada smo imali saradnju sa službama bezbednosti na razmeni informacija. U operativnom smislu nama nije potrebna ta vrsta pomoći, naše službe su sposobne da urade posao, ali i najmanja informacija koja može da pomogne u operativnim aktivnostima jeste od velike važnosti", naveo je Ljajić.

(Beta/MONDO)