Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je da su Srbiji potrebni inovativnost i nova odgovornost u političkom odlučivanju i donošenju odluka koje su odgovor na izazove vremena, ali i u svim oblastima društvenog života, uključujući i inovativnost u organizaciji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU).

"Potrebno je uspostavljanje nove odgovornosti u našem društvu", naglasio je Tadić na obeležavanju Dana Srpake akademije nauka i umetnosti (SANU) i zalažio se za "netradicionalan pristup, uz poštovanje tradicije, ali za pristup koji podrazumeva inovativnost u svakoj oblasti našeg života".

"Inovativnost u organizaciji SANU, inovativnost u nauci uopšte, inovativnost u istraživanjima koje bi trebalo da ostave posledice po našu privredu, bolje zdravlje građana, inovativnost u korišćenju enegerije, inovativnost u domenu građevinskih materijala i konstrukcija, inovativnost u vođenju pregovora o budućem statusu Kosova i Metohije i inovativnost u spoljnoj politici", nabrojao je Tadić.

"To je ono što Srbiji danas treba, drugačiji pristup", dodao je Tadić, "jer onaj ko nije naučio lekciju da rigidan, krut i preterano tradicionalan pristup, koji nije dao rezultate, ne može biti ponavljan u budućnosti, gubi pravo i legitimitet da obavlja posao u sadašnjosti".

Srbiji su potrebne duboke društvene i političke reforme, ocenio je Tadić i istakao da je inovativnost neophodna u političkom odlučivanju i donošenju odluka koje su odgovor na izazove vremena.

Prema njegovim rečima, jedan od ključnih problema sa kojima se Srbija suočava je nefleksibilnost u donošenju odluka.

Jedan od odgovora zbog čega mi ne ostavljamo većinu problema iza sebe i ne usmerevamo se prema novim izazovima, već neprekidno bivamo povlačeni na dno istorijskih procesa, ukazao je Tadić, upravo je preterano tradicionalan i nedovoljno inovativan pristup problemima sa kojima se Srbija suočava.

Tadić je rekao da prihvata svaku sugestiju, kritiku i inovativan pristup članova SANU na probleme sa kojima se Srbija suočava.

"Iza nas mora ostati vreme u kojima su ljudi proglašavani opasnim zbog toga što su imali drugačije mišljenje i izdajnicima zbog toga što su imali drugačiji pristup", poručio je Tadić.

Od krutog, tradicionalanog i takozvanog patriotskog mišljenja, ovo društvo nije imalo nikakve koristi u prethodnim decenijama, ocenio je Tadić, samo je patilo i kretalo se iz tegobe u tegobu, iz problema u problem.

Moramo da budemo društvo koje probleme ostavlja iza sebe, rekao je Tadić i istakao potrebu otvaranja demokratskog dijaloga o svim problemima.

Ne pripadam onima koji, u ime modernitata, smatraju da tradicionalne institucije, kakva je SANU, nemaju svoje mesto u budućnosti ovog društva, istakao je Tadić.

Tadić je naglasio da ne smatra ni da bi, u ime evropskih integracija, Srbija trebalo da se odvoji od svoje nacionalne politike. Smatram da Srbija ima pravo i obavezu da legitimiše svoje nacionalne interese, izjavio je Tadić.

On je rekao da SANU može računati na podršku države, jer je uvek "imala kritičku masu znanja i autentičnog slobodarskog duha koji su pokretali ovo društvo, nudili reforme i projekte izlaska iz krize".

"Želimo da ova dokazana tradicija, koja je opstajala i u vremenima autoritarnih političkih kultura, bude nasleđe koje delite sa svojim narodom i odgovor na izazove krize i malodušnosti sa kojima se, ipak, moramo suočavati", istakao je Tadić.

Tadić je poručio da se u budućnosti mora više investirati u nauku i kulturu.

Ministar nauke i tehnološkog razvoja Srbije Božidar Đelić naglasio je da bitka da se u budžetu izdvoji više novca za nauku i kulturu neće biti laka.

Očekujem da ona obezbedi da sledeća godina bude godina napretka za nauku i kulturu, rekao je Đelić i dodao da je cilj Srbije da se u narednih pet godina jedan odsto BDP izdvaja za nauku.

Đelić je istakao uspešnu saradnju ministarstva i SANU u procesu kreiranja Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Srbije u periodu od 2009. do 2014. godine.

Svečanosti su prisustvovali potpredsednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić, ministar vera Bogoljub Šijaković, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop bački Irinej, prestolonaslednik Aleksandar II Karađorđević, rektori univerziteta, predstavnici diplomatskog kora i predstavnici kulturnih i naučnih institucija.

(FoNet)