Vlasnica "Dafiment banke" Dafina Milanović, optužena za zloupotrebu službenog položaja i prisvajanje višemilonske koristi štediša, prebacila je odgovornost za propast te piramidarne banke na bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića.
Na sudjenju u Okružnom sudu u Beogradu, ona je negirala svoju krivicu i suštinsku ulogu u toj banci, istakavši da je uzrok kraha banke bila svadja izmedju njenog muža i Miloševića, iz koje su proizašle katastrofalne posledice za njenu porodicu, odnosno saobraćajna nesreća u kojoj su joj poginuli muž i dvoje dece 2. jula 1992. godine.
Optužena je kazala da je ona bila samo formalno predsednica "Dafiment banke", a da je suštinske odluke donosio "bord stručnjaka", s Borislavom Atanackovićem na čelu. Ona je kazala da je od Atanackovića i njegovog savetnika Nikole Stanića svakodnevno primala uputstva i naredbe vezane za poslovnu politiku banke i visinu kamata, dok se o njenom javnom imidžu brinula Klara Mandić, ataše za medije Miloševićevog kabineta.
"Jednom prilikom, kada sam bila kod guvernera u kancelariji, Milošević mi je telefonom zapretio da moram da podignem kamate, a kad sam se ja tome usprotivila, on me je podsetio kako je poginula moja porodica i ja sam to morala da uradim", rekla je Milanovićeva.
"Arkan mi stavljao bombu oko vrata"
Kada je banka prestala s radom 1. maja 1994. godine, nastavljeno je s isplatama "silnima i moćnima", kazala je ona i navela da joj je Željko Ražnatović Arkan jednom stavio bombu oko vrata i zatražio da mu isplati 700.000 nemačkih maraka.Optužnica Milanovićevu tereti da je od 1991. do 1997. godine, zloupotrebom službenog položaja, pribavila sebi i drugima protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 19,7 miliona nemačkih maraka, milion američkih dolara, 3,5 miliona švajcarskih franaka, 10,9 miliona austrijskih šilinga i 199,4 miliona italijanskih lira.
U optužnici je navedeno da je Milanovićeva, u dogovoru i po ovlašćenju bivšeg guvernera Narodne banke Srbije, pokojnog Borislava Atanackovića, organizovala nezakonitu piramidalnu šemu štednje.
Milanovićeva je neovlaćeno raspolagala ulozima štediša, omogućila je pojedinim štedišama isplatu preko reda, a osnovala je i "Fond predsednice banke" iz čijeg trezora je nekoliko puta uzimala novac i koristila ga za svoje potrebe.
Vlasnica "Dafiment banke" uhapšena je krajem 2002. godine u nemačkom gradu Cvajbrikenu, a optužnica pred domaćim sudom podignuta je u oktobra 2003. godine.
(Tanjug)