"U mestima koja su naseljena pretežno srpskim stanovništvom ili su sa mešanim stanovništvom, popis do sada nije bio zadovoljavajući ali se ipak može reći da se oseća da su pripadnici srpske zajednice zainteresovani za popis stanovništva", rekao je Tanjugu direktor Kosovskog zavoda za statistiku Ibrahim Gaši.

Odaziv Srba u opštini Gračanica, za sada je oko 30 odsto. U Zavodu za statistiku kažu da ne veruju da deo žitelja Kosova neće biti popisan.

"U svakom slučaju, u njihovom interesu je da budu popisani i zato ćemo zahvaljujući senzibilizaciji i komunikaciji uspeti da popišemo sve građane Kosova", rekao je Gaši i dodao da na severu Kosova popis još nije počeo.

"Vode se razgovori, vrše se pripreme, i nadamo se da će i tamo uskoro početi popis, da ćemo obaviti popis čitavog stanovništva, porodičnih ekonomija i zgrada na čitavoj teritoriji Kosova", podvuko je Gaši.

Ministar za Kosovo i Metohiju Goran Bogdanović izjavio je ranije Tanjugu da je poslednjih dana imao mnogo razgovora sa međunarodnim organizacijama koje nadgledaju popis stanovništva na Kosovu i Metohiji i da je dobio uveravanja da neće dozvoliti nikakve manipulacije i zloupotrebe tokom ovog procesa.

"Zato je na građanima koji žive na Kosovu i Metohiji da procene da li će učestvovati na ovako organizovanom popisu", dodao je Bogdanović.

Državni sekretar u Ministarstvu za KiM Oliver Ivanović u ranijoj izjavi za Tanjug rekao je da se popis stanovništva na Kosovu i Metohiji odvija u situaciji potpunog nepoverenja između dve etničke zajednice pri čemmu negativno istorijsko iskustvo, kada su popisi u pitanju, dodatno opterećuje nejasnu situaciju oko popisa interno raseljena lica prognanih sa Kosova i Metohije.

"Iz tog razloga, mi nećemo pozivati Srbe da se popišu, pogotovo zato što će država Srbija organizovati popis u oktobru. Zar da Srbi imaju dilemu kojoj Vladi više veruju", rekao je Ivanović.

U popisnoj komisiji opštine Gračanica nadaju se ipak da će poruka ministra Bogdanovića pokrenuti neodlučne građane.

Koordinator popisa u Gračanici Nebojša Perić je kazao da je na teritoriji te opštine do sada popisano između 20 i 30 odsto stanivništva, da je 50 odsto onih koji za sada odbijaju popisivače zbog neodlučnosti i da je 20 odsto onih koji su decidno protiv popisa.

Uporedo sa popisom, institucije Vlade Srbije na Kosovu pokrenule su kampanju protiv popisa.

"Postavljamo pitanje šta je 230.000 Srba koji su proterani 1999. i 2004. godine, sa njihovom imovinom koja je 11 godina uzurpirana od strane Albanaca. Da li to znači da je sada njihova imovina u vlasništvu Albanaca, ko će prijaviti njih i njihovu imovinu", neka su od pitanja koja postavlja načelnik Kosovskog okruga Goran Arsić.

U Jedinici za informisanje Kosovske agencije za imovinu Tanjugu je rečeno da je popis vezan isključivo za ljude, a ne za imovinu. To znači da će sve informacije koje budu prikupljene da se koriste samo u statističke svrhe. Vlasništvo ili sporno vlasništvo u tom slučaju nema nikakve veze sa popisom, zvanični je stav te službe.

To takođe znači, prema tumačenju iz Kosovske agencije za imovinu, da niko nece dobiti ili izgubiti bilo koje pravo svojine, bez obzira na učešće ili neučešće u popisu.

I dok su politički predstavnici Srba na Kosovu i Metohiji saglasni u oceni da će Srbi bojkotovati popis koji organizuje Priština i da će na taj način srpsko stavnoštvo ispoštovati odluku zvaničnog Beograda, predstavnici Samostalne liberalne stranke, članice vladajuće koalicije ističu da na popis Srbi treba da izađu.

"Ono što je činjenica jeste da je popis i odazivanje na popis u najvećem interesu nas samih, stanovnika Kosova koji žele da pokažu da smo ovde i da jedina naša namera da ovde i ostanemo. To smo prepoznali na samom početku procesa. Tu činjenicu ističemo i danas", navodi se reagovanju Samostalne liberalne stranke.

(Tanjug)