Slušaj vest

U malinogorjima Zapadne Srbije nikad kraća berba crvenog zlata. Uzrok tome jeste potpuno desetkovan rod maline ove godine, usled jako loših vremenskih uslova.

Na plodove su prvo loše uticali rani mraz i padavine, a potom u samom periodu berbe visoka temperatura koja je i ono što je rodilo sasušila i oštetila.

"Klimastke promene su glavni uzrok lošeg ovogodišnjeg roda, umesto da imamo oko 60 ili 80 hiljada tona maline, mi imamo daleko manje. Ipak, nije problem samo u količini već i u kvalitetu. Jako sunce, ne samo toplota već i spektar zračenja, uticali su na kondiciono stanje, odnosno pogorevanje lisne mase i plodova koji su dosta sitni. Ta krupnoća i karakteristike ovogodišnjeg roda nisu ono na šta su kupci od nas navikli, tako da taj problem i sve ovo što se desilo, će se odraziti i na sledeću godinu", kazao je za RINU dr Aleksandar Leposavić, stručnjak za voćarstvo.

Kriza u srpskom malinarstvu preti da bi nakon više od 50 godina dominantne pozicije naša zemlja mogla biti sklonjena sa liste značajnih proizvođača ovog voća.

"Prema podacima, pod malinjacima u Srbiji je oko 19.000 hektara, međutim u praksi i na terenu situacija je poprilično drugačija jer mi sada imamo ispod 8.000 hektara pod malinom i površine se i dalje smanjuju. Mnogo faktora je tome doprinelo, a ako se ovako nastavi mi definitivno više nećemo biti značajni proizvođači maline u svetu", ističe Leposavić.

maline_malinjak_ivanjica_arilje_stefan_stojanović_1.jpg
Foto: MONDO/Stefan Stojanović

Naglašava da je potrebno pronaći hitna rešenja, kako bi se kriza prevazišla, a u pronalaženju zajedničkog rešenja treba da se uključe svi oni koji učestvuju u malinarskom poslu.

"Ni država nije ništa uradila sa svojom Radnom grupom, savetom od 2018. godine nijedan odgovor nije dat na reševanje problema u srpskom malinarstvu. Ako mislimo da se bavimo proizvodnjiom maline moramo imati sasvim drugačiji pristup i mnogo ozbiljnije i temeljnije da se sagledaju problemi i ponude rešenja. Nije to samo u pitanju sadni materijal, tu su u pitanju i mnoge druge stvari, pre svega poznavanje tržišta. To je ono sa čim naši otkupljivači i izvoznici često prave greške. Tako imamo ili preniske ili previsoke cene, kao što je bilo pre par godina. Jako je važno poraditi i na marketingu, da se ne šalju ružne slike iz naših malinjaka, da se priča o lošim standardima. Kako god, mi smo uvek bili standard za kvalitet maline u svetu i to tako treba i da ostane. Naravno, na tome treba raditi", poručio je Leposavić.

BONUS VIDEO:

02:45
Malinari u neizvesnosti: Koja će biti cena maline ove godine? Izvor: Kurir televizija

(RINA/MONDO)