Ministarstvo pravde Srbije uputilo je Hrvatskoj predlog izmena i dopuna Sporazuma o izručenju domaćih državljana koji bi pored krivičnih dela organizovanog kriminala obuhvatio i sva druga "klasična", izuzev ratnih zločina.
Državni sekretar Slobodan Homen je dodao i da je i Bosni i Hercegovini upućen predlog za zaključenje proširenog sporazuma koji Srbija ima sa tom državom o ustupanju dokaza, koji pored ostalog reguliše mogućnost da okrivljeni služi kaznu u državi čiji je državljanin.
"Iako je bilo dosta skepticizma među našim kolegama iz drugih zemalja, posle nekoliko slučajeva, a pogotovo Paravinje u Hrvatskoj i trojnog sastanka ministara pravde BiH, Srbije i Hrvatske početkom jula u Sremskim Karlovcima, došlo je do novih rešenja na tom polju", naveo je on.
Homen je ukazao da su Hrvatskoj i BIH dostavljeni predlozi Srbije za proširenje postojećih sporazuma koji bi omogućili međusobno izručenje državljana koji su počinili krivična dela svih vrsta klasičnog kriminala, a ne samo kao do sada, organizovanog kriminala.
"Jedno od pitanja kojima se nismo bavili i koje će ostati za budućnost je pitanje ratnih zločina. Ono i dalje ostaje na nivou nacionalnih zakonodavstava", naveo je državni sekretar.
Prema njegovim rečima, prema predlozima sporazuma postoji mogućnost međusobnog ustupanja predmeta i kod novih krivičnih dela, kao i dogovora, gde će određeno lice služiti kaznu.
Državni sekretar je istakao da se sa kompletnim sporazumima i jačanjem regionalne saradnje na tom nivou Srbija i ceo region približavaju Evropskoj uniji kojoj ne postoje ograničenja da sve zemlje međusobno izručuju sopstvene državljane.
Homen je podsetio na značaj zajedničke regionalne borbe protiv organizovanog kriminala i svih drugih vrsta kriminala jer se, kako je rekao, više puta do sada ispostavilo da više ne postoji kriminalni nivo jedne zemlje, već da je u pitanju "međuregionalni i međuetnički kriminal, koji cveta i funkcioniše".
Ta vrsta kriminala do sada je koristila sve moguće načine i pravne prepreke da spreči države da se bore protiv njega i upravo zbog toga Srbija je pre pune tri godine, inicirala potpisivanje raznih međunarodnih sporazuma, pre svega sa zemljama u regionu, podsetio je on.
(agencije/MONDO)
"Iako je bilo dosta skepticizma među našim kolegama iz drugih zemalja, posle nekoliko slučajeva, a pogotovo Paravinje u Hrvatskoj i trojnog sastanka ministara pravde BiH, Srbije i Hrvatske početkom jula u Sremskim Karlovcima, došlo je do novih rešenja na tom polju", naveo je on.
Homen je ukazao da su Hrvatskoj i BIH dostavljeni predlozi Srbije za proširenje postojećih sporazuma koji bi omogućili međusobno izručenje državljana koji su počinili krivična dela svih vrsta klasičnog kriminala, a ne samo kao do sada, organizovanog kriminala.
"Jedno od pitanja kojima se nismo bavili i koje će ostati za budućnost je pitanje ratnih zločina. Ono i dalje ostaje na nivou nacionalnih zakonodavstava", naveo je državni sekretar.
Prema njegovim rečima, prema predlozima sporazuma postoji mogućnost međusobnog ustupanja predmeta i kod novih krivičnih dela, kao i dogovora, gde će određeno lice služiti kaznu.
Državni sekretar je istakao da se sa kompletnim sporazumima i jačanjem regionalne saradnje na tom nivou Srbija i ceo region približavaju Evropskoj uniji kojoj ne postoje ograničenja da sve zemlje međusobno izručuju sopstvene državljane.
Homen je podsetio na značaj zajedničke regionalne borbe protiv organizovanog kriminala i svih drugih vrsta kriminala jer se, kako je rekao, više puta do sada ispostavilo da više ne postoji kriminalni nivo jedne zemlje, već da je u pitanju "međuregionalni i međuetnički kriminal, koji cveta i funkcioniše".
Ta vrsta kriminala do sada je koristila sve moguće načine i pravne prepreke da spreči države da se bore protiv njega i upravo zbog toga Srbija je pre pune tri godine, inicirala potpisivanje raznih međunarodnih sporazuma, pre svega sa zemljama u regionu, podsetio je on.
(agencije/MONDO)
