Predsednik Boris Tadić je na skupu u Baden-Vitenbergu kazao da je uveren da Srbija ne može kreirati svoj razvoj bez Nemačke i da može biti njen pouzdan partner.
Boris Tadić i zvaničnici ekonomski veoma moćne nemačke pokrajine Baden Virtemberg konstatovali su danas da dve zemlje imaju veliki potencijal za produbljivanje ekonomske saradnje i strategijsko povezivanje.
To uverenje potvrdili su danas i premijer i ministri Baden Virtembrega.
Ministar za evropske i međunarodne poslove te nemačke pokrajine Peter Fridrih izjavio je danas da će se i lično i kao premijer te nemačke pokrajine u Briselu zalagati za dalje evrointegracije Srbije.
"Posle Hrvatske, na redu je Srbija", rekao je Fridrih, inače jedan od domaćina delegaciji Srbije na čelu sa predsednikom Tadićem u Štutgartu.
Ministar pokrajine Baden-Virtemberg takođe je istakao i značaj i važnost postojanja Zajedničke komisije Baden-Virtemberg - Srbija, kao promotera veza Nemačke i Srbije.
To međuvladino telo, osnovano pre devet godina, danas je u Pforchajmu kod Štutgarta usvojilo zaključke koji bi u budućnosti, između ostalog, trebalo da rezultiraju pojačanim prisustvom kompanija iz Baden-Virtemberga na srpskom tržištu.
Govoreći na sastanku, predsednik Srbije je ukazao na zainteresovanost naše zemlje da privuče investitore iz te pokrajine.
"Mi nikada nećemo odustati od toga da dovedemo 'Mercedes' u Srbiju. Pre nekoliko godina bili smo jako blizu i 'Mercedes' je izabrao Mađarsku. Znam da im tamo nije tako dobro kao što bi im bilo u Srbiji", rekao je Tadić.
Srbi i Nemci su, kako je konstatovao, proizvođačke nacije, što potvrđuje oko 360 nemačkih kompanija koje posluju u Srbiji, i u odnosima dve države postoje brojne neiskorišćene šanse.
Predsednik Tadić je istakao i potencijale razvoja odnosa Srbije i pokrajine Baden-Virtemberg u oblastima kulture i nauke, s obzirom da veliki broj Srba živi i radi u toj nemačkoj pokrajini.
"Oko 700. 000 građana poreklom iz Srbije danas živi u Nemačkoj i svi oni govore nemački kao maternji jezik. To je 10 odsto stanovnika Srbije, to su ljudi koji nemačku kulturu nose u sebi i Srbiju čine bliže Nemačkoj", poručio je Tadić.
Đelić: Želimo da učimo od majstora
Potpredsednk Vlade Srbije Božidar Đelić, koji je kopredsedavao sastankom Zajedničke komisije, konstatovao je da je saradnja sa Baden-Virtembergom značajna, ali da je daleko ispod potencijala.
Đelić je precizirao da trgovinska razmena Srbije i te nemačke pokrajine iznosi oko 250 miliona evra, ali da je deset puta manja od razmene koju Baden-Virtemberg ima sa Slovenijom.
Kako je dodao, investicije nemačkih firmi u Srbiju iznose oko 2,6 milijarde evra, od čega su investicije iz Baden-Virtemberga svega deset miliona evra.
Đelić je naveo pet prioriteta u budućoj saradnji Srbije i te nemačke pokrajine, stavivši na prvo mesto privrednu saradnju u domenu automobilske i elektronske industrije.
"Mi volimo da proizvodimo. 'Simens' proizvodi generatore u Subotici, 'Leoni' od 55 hiljada zaposlenih u Srbiji ima najproduktivniju fabriku. Vema pazimo na aspekat produktivnosti i znamo da moramo da budemo među najbojima u svetu", rekao je Đelić.
Srbiji bi, kako je dodao, od velike pomoći bile i investicije u oblasti infrastrukture, a na današnjem sastanku pažnja je usmerena na mogućnost izgradnje multimodalne luke u blizini Beograda.
Treći prioritet su, prema njegovim rečima, obnovljivi izvori energije i čiste tehnologije, četvrti prioritet je bezbednost, a peti je saradnja u oblasti obrazovanja i nauke.
"Želimo da naučimo od majstora, a Baden-Virtemberg je jedan od majstora Evrope", zaključio je Đelić.
Saradnja Srbije i pokrajine Baden-Virtemberg intenzivirana je u decembru 2008. godine, kada je potpisana Zajednička izjava o saradnji.
Predsednik Tadić će večeras u Pforchajmu govoriti i na osnivačkoj sednici Društva nemačko-srpskog prijateljstva, čiji je koosnivač poslanik Bundestaga iz redova demohrišćana (CDU) i predsedavajući parlamentarnog Odbora za poslove EU Ginter Krihbaum.
Tadić će, po završetku današnje posete Baden-Virtembergu, otputovati u Pariz gde će u sredu učestvovati u radu foruma lidera generalne konferencije UNESKO i razgovarati s generalnom sekretarkom te organizacije UN Irinom Bokovom.
(MONDO/agencije)